Kada smo već kod TAK-a, radi se o militantnoj grupi koja je privržena PKK-u i koja se bori za nezavisnost Kurda na području istočne i jugoistočne Turske. Aktivni su od 2004. godine, a osnova njihove doktrine je turski nacionalni separatizam. Osim što imaju svoje grupacije na tlu Turske, djeluju i na području Iraka, Irana i Sirije. Iako su u prvim godinama postojanja bili protivnici PKK-a, danas su u prijateljskim odnosima sa ovom separatističkom organizacijom, te se smatraju njenim ogrankom.

Vlade SAD-a i Velike Britanija su Kurdske jastrebove slobode proglasili terorističkom organizacijom, a slično je učinila i Vlada Turske. Do sada su izveli nekoliko terorističkih napada širom Turske, a ovo im je bio jedan od najvećih napada kojeg su izveli tokom svojih 12 godina postojanja.

Prvi napad su izveli 10. jula 2005. godine kada je 20 ljudi povrijeđeno u eksploziji bombe u mjestu Cesme. U decembru prošle godine izveli su napad na istanbulskom aerodromu  "Sabiha Gökçen", a početkom ove godine ubili su 29 osoba u Ankari. Svi stradali su bili uglavnom turski policajci i vojnici.

U martu ove godine izveli su napad u Ankari u kojem je ubijeno 37 ljudi, a prije dva mjeseca su izveli napad u Şemdinliju kada je poginulo 18 osoba. Napad kojeg su izveli nedaleko od Besiktasove Vodafone Arene jedan je od najsmrtonosnijih kojeg su izveli militanti Kurdskih jastrebova slobode.

Pod tajnim imenom Zanyar jedan muškarac je ispričao genezu samog pokreta, za koji tvrdi da korijene vuče od hapšenja osnivača PKK-a, Abdullaha Ocalana, tokom 1999. godine. Tada se u PKK učlanio veći broj mlađih muškaraca iz urbanih sredina, te su prošli kroz ideološki i vojni trening ove grupe.



U početku je oko 150 novih militanata prošlo kroz trening rukovanja eksplozivnim napravama, te su poslani u kampove PKK-a u Tursku. Kada su krenuli nazad u svoje gradove mnogi su se uspješno infiltrirali u društvo, dok su samo rijetki uhvaćeni. Oni su u svojim mjestima počeli regrutovati nove ljude, te su se organizovali u mikro ćelije od dvije do tri osobe koje nisu bile ni u kakvom međusobnom kontaktu.

"Za mene TAK nije ni krilo PKK-a ni nezavisna grupa. To je struktura koja je prihvatila ideologiju i filozofiju PKK-a, ali različito djeluje. Ako PKK odluči prekinuti sukobe, TAK će slijediti njihov primjer. Ipak, ne mislim da oni primaju naredbe od osoba iz PKK-a, već samo slijede njihov opći smjer odnosa prema Turskoj", rekao je nekadašnji član PKK-a, Huseyin Turhalli.



Kurdski jastrebovi slobode saopćili su na svojoj internet stranici da je "osvetnički odred TAK-a proveo istodobne napade kod stadiona Vodafone Arena u Istanbulu i parka Macka oko 22:30 sati po lokalnom vremenu".

Među uhapšenim osobama su i čelnici prokurdske Narodne demokratske stranke. U velikoj operaciji u gradu Adana, na jugu Turske, koja se završila hapšenjem 25 pripadnika Narodne demokratske stranke, mobilizovano je gotovo 500 policajaca, potpomognuto blindiranim vozilima i helikopterom. Dva atentata dogodila su se u razmaku od nekoliko minuta. Prvo je kod stadiona Besiktasa eksplodirala autobomba, a zatim se u blizini stadiona raznio bombaš samoubica. 

Iako nikada nisu bili u prijateljskim odnosima, mašući turskim zastavama i klupskim šalovima, navijači ljutih istanbulskih rivala su zaboravili na svoje razlike i zajednički uputili poruku podrške borbi protiv terorizma kao prijetnje globalnom miru. Navijačke grupe iz različitih dijelova Istanbula stigle su pred stadion Vodafone Arena, gdje su odali počast stradalim u terorističkom napadu nedaleko od stadiona Besiktasa.

O kakvom rivalitetu među njima je riječ najbolje govori činjenica da je nakon pet godina zabrane prošlog mjeseca dozvoljeno da na gradske derbije dolaze i gostujući navijači. Incidenata među ljutim protivnicima nije bilo, pa su navijači istanbulskih klubova bili ujedinjeni sa parolom "NE terorizmu". 

Fudbaler Galate, Yasin Oztekin, obišao je svijet svojim gestom kada je gol kojeg je postigao protiv Gaziantepspora posvetio smrtno stradalim policajcima. On je prvo salutirao policajcima, a onda je krenuo prema njima i zagrlio nekoliko policajaca, koji su jedva suzdržavali suze nakon ovog poteza fudbalera Galatasarayja. 

U džamiji Sultan Fatih klanjana je dženaza namaz stradalim policajcima u ovom terorističkom napadu, a dženazi je prisustvovao predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, kao i svi visoki turski zvaničnici. 



Zanimljivo je kojim putem trenutno ide Turska. Naime, visoki evropski zvaničnici na sav glas govore kako Turska neće ući u EU, ali se sa druge strane nedavno oglasio i predsjednik Erdogan koji je rekao "kako Turskoj nije prioritet ulazak u Evropsku uniju". Šef Turske sa druge strane navodno ima alternativu, a to je Šangajska organizacija. Nakon izjave Erdogana o tome da Turskoj nije prioritet EU, reagovala je Kina koja je istakla kako će rado prihvatiti aplikaciju Turske da se priključi ovom velikom istočnom bloku. Pojedini zapadni mediji ovaj savez su već počeli da nazivaju "NATO paktom Istoka".

Šangajska organizacija za saradnju, koju nazivaju još i "Šangajskim paktom", postoji već 15 godina, a osnovana je na inicijativu Kine i Rusije, kojima su se tada kao osnivači pridružili Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, a nekoliko mjeseci poslije i Uzbekistan. U junu ove godine memorandum o pristupanju potpisale su Indija i Pakistan, kojima će punopravno članstvo u organizaciji biti potvrđeno početkom 2017. godine. Status posmatrača imaju Afganistan, Bjelorusija, Iran i Mongolija, partnera za dijalog Armenija, Azerbejdžan, Kambodža, Nepal, Šri Lanka i Turska. 

Kada se baci samo letimičan pogled na kartu ove kontinentalne mase, postaje jasno o kolikom se ogromnom geografskom prostranstvu radi. U usporedbi s teritorijom koju bi Šangajska organizacija za nekoliko godina mogla obuhvatiti, Evropska unija izgleda kao maleni zaseok. Kada u članstvo uđu Indija i Pakistan, bit će to blok u kojem živi oko tri milijarde stanovnika, što je gotovo tri i po puta više od površine SAD-a i Evropske unije.

Organizacija iz godine u godinu povećava broj i intenzitet svojih aktivnosti. U području sigurnosne saradnje na početku su glavni ciljevi bili suzbijanje terorizma, ekstremizma i separatizma, ali i suzbijanje trgovine i krijumčarenja drogom na području zemalja članica. Iako je Moskva prije deset godina tvrdila da Šangajska organizacija nema cilj da se pretvori u vojni savez, napomenuto je da bi, dođe li do većih i ozbiljnijih prijetnji sigurnosti, moglo doći do potrebe za angažmanom udruženih oružanih snaga. 

U cijeloj ovoj priči pristupanje Turske moglo bi označiti veliku prekretnicu. U kojoj je mjeri sve to ozbiljno, svjedoči i činjenica da je ovih dana objavljeno da će Turska u 2017. godini predsjedavati Energetskim klubom Šangajske organizacije i tako će postati prva nečlanica koja će obnašati tu visoku funkciju. To je jasna poruka iz Rusije i Kine da su potencijalni zapadni saveznici protraćili svoju šansu da Tursku privuku u zapadne integracije. Kada se svemu tome još pridoda to da je novoizabrani američki predsjednik, Donald Trump, najavio slabljenje američke podrške NATO-u, nikako ne treba isključiti ni to da se Turska povuče iz toga saveza.

Pripremio: Haris Ahbabović