10.2.2017. 14:26
20
"Imali smo džematsku tišinu oko Bakira, nema više nijednog čovjeka koji bi povjerovao Izetbegoviću i u toj krizi branio BiH"
Ovih dana je aktuelna priča oko revizije tužbe protiv Srbije za agresiju i genocid. Podsjećanja radi, istu je najavio bošnjački član Predsjedništva i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović.

Dok Međunarodna zajednica poručuje kako revizija ne bi donijela ništa dobro BiH, očekivano slično mišljenje imaju i srpski političari u našoj zemlji koji se žestoko protive ovakvoj odluci prije svega Bakira Izetbegovića.

Milorad Dodik je naglasio da bi se svi srpski političari odmah trebali povući iz svih državnih institucija u slučaju revizije tužbe, dok sa druge strane opozicija u RS-u tvrdi da građani RS-a neće imati nikakve koristi od Dodikove ideje da se srpski političari povuku iz bh. institucija.

Za Source.ba portal danas su govorili Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentu BiH, te politički analitičari Enver Kazaz i Vehid Šehić.

"Pitanje revizije tužbe treba postaviti ljudima koji su u proteklih 10 godina trebali raditi na eventualnom prikupljanju dokaza u postupku protiv Srbije. Nama ne treba formalna revizija, ona će biti samo faktor destabilizacije ne samo BiH, nego čitavog regiona. Ta revizija mora biti suštinska, da se konačno stavi tačka na prošlost u zadnjih 20-ak godina. To bi relaksiralo međunacionalne odnose, jer je očigledno da Srbija ima svoju istinu, dok BiH ima tri istine. Stojimo u začaranom krugu i nikako ne možemo da krenumo naprijed. Ne treba niko da smatra tragičnim donošenje nekih novih dokaza. Moramo svi biti na strani istine i pravde, jer jedino tako možemo staviti tačku na prošlost koja je opterećenje za BiH", kaže Šemsudin Mehmedović za Source.ba portal.

"Ta priča pokazuje koliko je Bakir Izetbegović politički diletant. Ozbiljan i odgovoran političar bi formirao stručni tim koji bi godinama radio predano na prikupljanju dokumenata i organizovao javne društvene rasprave o onome što bi bila argumentacija BiH protiv Srbije u procesu. Umjesto toga smo imali džematsku tišinu oko Bakira Izetbegovića koji je to pitanje skinuo sa dnevnog reda, a onda kada mu je zatrebalo da prikrije neuspjeh svoje vlasti, krizu koalicije, otvoreni sukob sa Draganom Čovićem, sjetio se da postoji ta tužba i nekakav Sakib Softić. On je prisvojio bošnjački simbolički kapital i sebi je dozvolio da odlučuje o najvažnijem simboličkom kapitalu bošnjačke nacije. Akademska zajednica, pravnici i vjerske institucije su šutile o tome deset godina na onaj način na koji šute o svakom problemu u BiH. Sada kada su uzavrele strasti javljaju se razni dušebrižnici i glume patriote u javnom prostoru", ističe Enver Kazaz.

"Da bi se podigla revizija moraju biti ispunjene zakonske pretpostavke, a to je da su se pojavile neke nove činjenice koje mogu kod suda stvoriti takav stav da treba nešto mijenjati u svojoj odluci. Ja ne vidim neke nove činjenice za osnov tužbe BiH protiv Srbije za agresiju i genocid. Ovo mi više liči na jedan populizam, jer da postoje nove činjenice sigurno bi agent reagovao", rekao je Vehid Šehić.

Međunarodna zajednica nije za reviziju tužbe protiv Srbije

Šef Misije OSCE-a u BiH, Jonathan Moore, prokomentarisao je mogućnost pokretanja revizije tužbe BiH protiv Srbije za agresiju i genocid. On je bh. političarima poručio da ne pokreću reviziju tužbe jer za to ne postoje adekvatni uvjeti.

"Ta izjava je umirujuća jer priča o reviziji dolazi u veoma teško političko vrijeme u BiH, te je ovo samo dolijevanje ulja na vatru. Moraju se vidjeti sve pozitivne i negativne konsekvence. S kim god da sam razgovarao rekao mi je da ovo može napraviti više štete nego koristi. Ja bih volio da postavim pitanja tim dušebrižnicima: 'Šta su oni uradili tokom 1995. godine? Zašto u Zenici nisu željeli da stave situaciju u Srebrenici na dnevni red Skupštine?' Ako se sjećate, to je tražio Haris Silajdžić, a kada je izignorisan, onda je nakon toga podnio ostavku. Mnogo je pitanja koja se moraju postaviti ovima koji pokušavaju da čiste svoj obraz. Ovo je obični populizam, nikome ne treba davati neku lažnu nadu", rekao je Vehid Šehić za Source.ba portal.

"I meni se čini da je ovo top tema samo u zadnja dva ili tri mjeseca. Ako se na ovome počelo raditi tek prije tri mjeseca, onda je to neozbiljna stvar. Bojim se da je izjava Moora u smislu poruka državnom rukovodstvu BiH da neće baš imati blagonaklonost sudija sa prostora velikih sila. Tu izjavu treba ozbiljno shvatiti", kaže Mehmedović za naš portal.

"Većina međunarodnih stručnjaka govore slično kao Moore. Bilo bi samoubilački i idiotski da se pokrene revizija tužbe, a da pri tome nemamo jake dokaze", poručuje Enver Kazaz.

Izetbegović: Doći će do najveće postdejtonske krize koju je BiH imala

"Revizije će biti. U nekoliko deset dana sazvat ću sve stručnjake, akademsku zajednicu, politički aktivne ljude koji su me već kontaktirali kako bi razgovarali o elementima za reviziju tužbe", rekao je nedavno Bakir Izetbegović.

Upitan da kaže da li će doći do krize u BiH, Izetbegović je rekao da će doći do najveće postdejtonske krize koju je BiH imala, te da je on toga svjestan i da ovo mora učiniti.

"Ako je Izetbegović svjestan i ako izgovara da će doći do najveće moguće krize, onda on mora imati najjače moguće dokaze za reviziju tužbe protiv Srbije. Nema više nijednog čovjeka u BiH koji bi povjerovao Izetbegoviću i eventualno u toj krizi pristupio odbrani BiH", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Enver Kazaz.

"Građani BiH neće imati neke velike koristi od bilo kakvog izhoda, ali svakako mogu imati veliku štetu, ako se destabilizira BiH i region. Stoga, smatram da Izetbegović ne može ne ići u tom pravcu, jer je to zahtjev građana BiH. Potpuno svjestan političke odgovornosti i posljedica on razumijeva destabilizaciju i krizu vlasti u BiH. Međutim, to je naša sudbina i mi ne možemo izaći iz toga", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u PSBiH.

Podsjećanja radi, tužba koju je 1993. godine podnijela bh. vlada sadrži navode da je Srbija (tadašnja SRJ) direktno odgovorna za genocid počinjen na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je "isplanirala, pripremila, skovala zavjeru, podsticala, ohrabrivala, pomagala, podstrekavala i počinila" genocid protiv njenog stanovništva. U optužnici je izričito navedena sistematična praksa etničkog čišćenja na tlu BiH.

Saslušanja u procesu protiv Srbije počela su u februaru 2006. godine. Posljednje ročište održano je 9. maja 2006. godine. 26. februara 2007. godine, Međunarodni sud pravde je presudio da je Srbija odgovorna jer je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila odgovorne, niti ih predala Haškom tribunalu. Ipak, rečeno je da Srbija ne može biti smatrana odgovornom za genocid počinjen u Srebrenici od strane vojnih snaga Republike Srpske, jer "nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika". Poslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni suda prekršila Konvenciju o genocidu.

Novinar: Haris Ahbabović


20
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.