Bosna i Hercegovina je, prema podacima iz ljeta 2016. godine, imala javni dug od gotovo 12 milijardi KM. Ukupna zaduženost svih razina vlasti u BiH je krajem 2015. iznosila 11,93 milijarde KM. Od toga se na vanjski dug, odnosno dugovanja stranim kreditorima, odnosi iznos od 8,40 milijardi KM, a na unutarnji dug i obveze poput stare devizne štednje, obveznica, trezorskih zapisa i ostalih instrumenata odnosi 3,52 milijarde KM.

Kada je u pitanju izgradnja nove infrastrukture, u ovoj zemlji ništa ne može proći bez kredita, pa smo sagovornicu Source.ba portala, Svetlanu Cenić, upitali zbog čega u posljednje vrijeme imamo takav trend da nam za svaki posao koji radimo treba kredit.

"Mene samo zanima šta se dešava sa onim parama koje su u međuvremenu ubrane od putarina, akciza i svega ostalog? Voljela bih znati u šta se sve to utrošilo, pa da barem neko podnese neki izvještaj gdje je šta utrošeno. Imamo tri milijarde KM potpisanih kredita, plaćamo kamatu na nepovučena sredstva koja su uglavnom namijenjena putevima, bolnicama i ostalim projektima. Niko to ne spominje i niko ne govori zašto plaćamo kamatu na nepovučena sredstva. Ima tu toliko šizofrenih stvari kao što je priča o povećanju nameta zbog infrastrukturnih projekata", kaže ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić.

Koliko nam se krediti uopće isplate?

"Niko to ne spominje. Oko dvije milijarde KM godišnje ide na neke subvencije i industrije. To su sve neke nelogične stvari koje niko ne popravlja. A onda dođu i povećaju registraciju automobila. Primjera radi, Ugljevik koji je najveći zagađivač zraka u RS-u, oko 200 miliona KM treba za prečišćavanje. Niko ne govori odakle dolaze ta sredstva. Oslobađamo ono što nas truje, a s druge strane pričamo o infrastrukturnim projektima kroz zaduženja. Mogu li se ta sredstva preraspodijeliti, pa da vidimo šta nam treba iz kredita i koliko se on isplati. Tako da nam se uvijek desi, kad god nešto zatreba, hajmo dići kredit - neko će ga kasnije vraćati", rekla je Cenić za Source.ba portal.

Postavlja se pitanje da li se u BiH može bilo šta napraviti bez novih zaduženja i kredita. To smo upitali i našu sagovornicu.

"Imamo infrastrukturu, ali se onda nameću druga pitanja. Zašto nam je najskuplji komad autoputa? Zašto i mi nismo donijeli odluku kao Hrvati da ćemo na Koridoru VC graditi brze ceste, pa kad se steknu uslovi onda ćemo dodati da bude autoput? Zašto ne idemo na neku jeftiniju varijantu koja je dostupna svim građanima? Najveći problem je plaćanje jednog te istog pet puta. Neko mi poveća namete, a onda me još zaduži, pa na kraju i to moram da vraćam. Gdje je tu logika? Da li će bilo ko ikada sjesti da izračuna ono najbitnije u ekonomiji, a to je gdje je trošak, a gdje dobit? Pa onda vidimo koja je jeftinija solucija koja donosi više koristi", ističe Svetlana Cenić.

Svake godine kamate su veće i veće

Odavno je već poznata priča da će sav onaj novac kojeg BiH nekome duguje vraćati upravo građani Bosne i Hercegovine preko novih nameta. Djeca naše djece će vjerovatno vraćati novac kojeg danas nekome dugujemo.

"Mi sada samo plaćamo kamate na nepovučena sredstva, ali ćemo ih plaćati sve dok se ne budu ta sredstva koristila. Niko ta sredstva ne povlači, a i dalje imamo tu ustaljenu priču kako su nam putevi i zdravstvo loši. Zašto onda ne povlačite sredstva, a plaćamo kamate? Svake godine će kamate na ta nepovučena sredstva biti sve veće i veće. Niko ne obrazlaže šta će biti u 2017. godini, nego se samo priča o nekim novim kreditima", rekla je na kraju razgovora za Source.ba portal Svetlana Cenić.

Kada smo već kod dugova naše zemlje, Njemačka je danas našoj zemlji otpisala dug u iznosu od 12,8 miliona eura. Uslov je bio da obje vlade u BiH ulože oko 20% iz sopstvenih sredstava na par projekata. Nakon ispunjena uslova, Njemačka je otpisala dug BiH.

Novinar: Haris Ahbabović