U Bosni i Hercegovini gotovo niko ne vodi evindenciju oko broja Arapa koji dolaze u naše krajeve. Radi se o ljudima koji uglavnom dolaze iz Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina ili Saudijske Arabije. Prema neslužbenim infomacijama, u BiH najviše dolaze Kuvajćani i Arapi iz Emirata, te je njih gotovo 50% u odnosu na ostale.

Već smo rekli da niko nema zvanične podatke oko broja Arapa koji dolaze u BiH. Procjenjuje se da oko 80 arapskih porodica dnevno, tokom ljetnjih dana, uđe u BiH. Ukoliko računamo da svaka ta porodica ima po barem četiri člana, onda dođemo do brojke od 320 Arapa po danu, odnosno gotovo 10.000 Arapa mjesečno.

"Na samom početku najezde Arapa u BiH, uglavnom su to bili gosti iz Kuvajta, 80-90%, ostatak su činili Saudijci, Jordanci i Emiraćani. Mi Bosanci smo malo specifični. Nije naše da mi preodgajamo one koji nam dolaze, nego da napravimo što kvalitetniju uslugu da bi nam ti isti ponovo došli i da bi prenijeli iskustva iz BiH u što boljem izdanju. Bilo je pojedinaca koji su zaista poteški gosti, ali generalno Arapi su gosti za poželjeti kada je u pitanju turizam", kaže za Source.ba portal jedan od onih koji je ranije radio sa Arapima i koji im je bio jedna vrsta vodiča tokom njihovog boravka u BiH. 

Naš sagovornik, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da ima bahatih Arapa i da se bahato ponašaju, ali da se ne mogu svi svrstati u isti koš.

"Što se tiče bahatosti, sve zavisi iz koje zemlje dolaze. Ne možemo ih sve svrstati u jedan koš. To možemo reći za Kuvajćane i Saudijce, ali isto tako moramo priznati da gosti iz Emirata,  Katara, Jordana posjeduju zavidan nivo kulture i poštovanja drugih. Dosta njih je proputovalo desetine zemalja svijeta, tako da im je BiH samo jedna u nizu. Svi oni koji su bili na Istoku, vidjeli to sivilo, pustinju, mogu razumjeti i shvatiti razlog njihovog dolaska. Ne znam zašto se samo mi u BiH plašimo Arapa. Arapi su gosti i u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, a da ne govorim u zemljama EU. Zašto dolaze baš u BiH? BiH je njima oaza mira iz nekoliko razloga. Prije svega,  Bog nam je dao prirodne ljepote, koje oni porede sa Džennetom na Zemlji. Pored toga imaju džamije u svakom mjestu, što im je dodatni smiraj i svakako tu je halal hrana, pa ne brinu da li ima svinjetine ili ne. I naravno, kao šlag na sve, tu  su prihvatljive cijene, koje su u odnosu na Evropu dosta niže", ističe sagovornik Source.ba portala.

Podsjećanja radi, BiH je u prva tri mjeseca ove godine posjetio 186.881 turista, što je više za 8,6 odsto nego u istom periodu prošle godine i oni su ostvarili 402.553 noćenja, što je više za 9,9 odsto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 27,6 odsto, zatim slijede turisti iz Srbije sa 15 odsto, Slovenije 6,3 odsto, Turske 5,3 odsto, Ujedinjenjenih Arapskih Emirata 4,5 odsto, Italije četiri odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 37,3 odsto noćenja.

Još uvijek nema službenih podataka oko broja Arapa koji žive na tlu Bosne i Hercegovine. Regionalni mediji su svojevremeno pisali kako u Sarajevu živi oko 40.000 Arapa, ali su pisali i mnoge druge "nebuloze" kao da se u Sarajevu već uči arapski jezik i da će postati službeni kao bosanski, da Baščaršija podsjeća na saudijski Rijad, te da većina tih Arapa koji ulaze u BiH imaju veze sa terorističkim organizacijama.

Kada je u pitanju kupovina zemljišta od strane Arapa, određene bh. institucije posumnjale su kako je u tom procesu došlo do sumnjivih radnji, te su počeli da istražuju. Istraga obuhvata 108 firmi.

"Našli smo da mnogo fiktivnih firmi tu ima, da čak lica nisu ni ušla u BiH, nemaju uopšte pravo boravka, a da su ovlastili naše državljane koji mogu u ime njihove firme kupovati nekretnine u BiH. Došli smo do podataka da trenutno postoje ZK 355 izvadaka, gdje su stranci kupili te nekretnine, odnosno 51 pravno lice", rekao je prošle godine Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

Prema podacima kojima raspolaže Centralna banka BiH (CBBH), od 2005. do 2015. godine, arapski investitori uložili su u Bosnu i Hercegovinu 501,6 miliona KM. Najveći investitor je Saudijska Arabija s uloženih više od 200 miliona KM, a značajne investicije stigle su iz Bahreina, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Libije, Sirije i Egipta.

Na osnovu preliminarnih podataka za prvih devet mjeseci 2016. godine, registrirane su i dodatne investicije iz Kuvajta - 16 miliona KM, Saudijske Arabije - 19,4 miliona KM i Ujedinjenih Arapskih Emirata - 20,1 milion KM, a najviše se ulaže u nekretnine.

Velike poteškoće s kojima se susreću arapski investitori, sve više rezultiraju njihovim odlascima iz BiH, te velikim ulaganjima u Evropu i zemlje regiona. Tako su arapski investitori za projekat u Srbiji "Beograd na vodi" izdvojili čak 3,1 milijardu eura, a jedna od većih investicija je i Etihad Airways, vrijedan 100 miliona eura, dok se ukupna vrijednost trenutnih investicija u susjednu nam zemlju procjenjuje na sedam milijardi eura. 

S obzirom da se oko Arapa uvijek mogu čuti razne predrasude, našeg sagovornika smo upitali da li je imao s njima problema oko plaćanja usluga, te da li su škrti kada je plaćanje u pitanju.

"Njima je u krvi i vole da se cjenkaju, ali kada je u pitanju plaćanje zaista nikada nije bilo problema. Uglavnom je bilo da daju više nego što se dogovoriš. Zaista je bilo i ima agencija koje su 'pucale' enormno visoke cijene svojih usluga i to isključivo kada su u pitanju Arapi, što oni i prepoznaju i nekada su iz tog razloga proizilazili nesporazumi, pa su ljudi svaljivali da je problem u njima", kaže sagovornik našeg portala.

I na kraju smo ga upitali šta je svrha njihovog dolaska na tlo BiH, te da li isti mogu predstavljati opasnost za sigurnost u BiH.

"To su ljudi kao i mi. Uglavnom se radi o porodičnom turizmu i to je jedna od karakteristika kod Arapa koja se meni posebno sviđa. Arapi ulažu svoj imetak po cijelom svijetu, kupuju kuće, stanove, grade naselja, kupuju fudbalske klubove i oni tamo nisu prijetnja, zašto onda da ih mi prihvatamo kao prijetnju. Arapi su inače ljudi kojima je domovina svetinja, kako je oni nazivaju vatan, i kroz razgovore sa njima niti jedan ne bi napustio svoju domovinu i zauvijek doselio u BiH", kaže za kraj razgovora sagovornik Source.ba portala.

Novinar: Haris Ahbabović