Birališta u Kataloniji su zatvorena sinoć u 20:00 sati, a građani su se izjašnjavali o nezavisnosti unatoč sudskoj zabrani referenduma i intervenciji policije. Španska policija je tokom zauzimanja 92 škole s glasačkim kutijama rastjerivala građane koji su ih tijelima branili nakon čega su povrijeđene 844 osobe, od kojih dvanaest policajaca dok su četiri osobe uhapšene. Najviše je povrijeđenih u Barceloni, njih 294, podatak je katalonske medicinske službe. 

Za Source.ba portal danas je govorio Anis Bajraktarević, profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija u Beču. 

"Mnogi su izašli na jučerašnji referendum zbog toga jer su željeli da im to pravo niko ne otuđuje, ali nisu bili spremni da daju glas za otcjepljenje Katalonije. Imali smo jednu situaciju u kojoj je moglo da dođe do mnogo žrtava i krvoprolića. Bilo je povrijeđenih, ali to se dešava na svakoj, primjera radi, utakmici ili koncertu. U svakoj masi imate nekoga ko će udariti nekoga, imate policajca slabih živaca koji će malo pretjerati i slično. Uvijek se govori o toj brutalnosti policije, ali ono što sam ja vidio to je poprilično u sklopu neke redarstvene akcije. Policija je trenirana da tuče i rastjerava demonstrante. Sa policijom ne sjedite i ne razgovarate argumentima, policija želi čistu ulicu, te ako se ne sklonite oni će upotrijebiti silu", kaže na početku razgovora za Source.ba portal Anis Bajraktarević.

Zašto je Katalonija odlučila da se otcijepi?

Veliki broj ljudi na ovim prostorima ili ostatku Evrope uopće ne zna zbog čega upravo Katalonija želi da se otcijepi od Španije. Naš sagovornik je pojasnio genezu problema koji se dešavaju na relaciji Španija - Katalonija.

"Ovdje je u pitanju koncept koji se zasnivao na tzv. jezičkom determinizmu koji se svodio na sljedeće: Od ovog sela ili do onog sela ili mora, ljudi koji pričaju nekim frankofonskim dijalektima - njih ćemo okupiti u jednoj državi koja će se zvati Francuska. Tim jezičkim determinizmom je utvrđivana država i sada taj koncept dolazi na naplatu, te dolazi do njegovog rušenja. Nakon ovoga bi mogla da uslijedi Korzika, Normandija, Bretanja, a da onda ne govorimo o Velikoj Britaniji", kaže Bajraktarević.

"Sve to nas neuporedivo vraća na 1992. godinu i na šaptače mržnje koji su nama dolazili i odmagali nam i pomagali nam da ondašnje izluđeno rukovodstvo dovedemo u jednu šizofrenu situaciju, kako bi sve eskaliralo jednim krvavim ratom. Taj krvavi raspad Jugoslavije je bila prijetnja Istočnoj Evropi da ne slijedi primjer Jugoslavije, a s druge strane je bilo upozorenje Zapadu - ovako će vam biti ako budete željeli otcjepljenje. U vrijeme kada se Velika Britanija gotovo raspada, iz Britanije dolazi najviše glasova kako će na Balkanu izbiti rat", kaže Bajraktarević.

Šta otcjepljenje Katalonije predstavlja za Balkan?

Bajraktarević je pojasnio šta bi eventualno otcjepljenje Katalonije moglo značiti, odnosno donijeti užarenom Balkanu.

"Moramo da shvatimo da se ne trebamo vraćati na prevaziđeni koncept, a to je koncept nacionalne države. Koncept etnički čiste zemlje je moguć samo na periferijama ove Planete. On je možda moguć na sjeveru Kanade ili na rubu Čilea, ali u centru evro-azijskog kontinenta nije. Nismo mi bure baruta, mi smo bure baruta kada smo odustali od sebe i kada smo prihvatili da nam treći sekretari kojekakvih ambasada dijelili savjete kako ćemo urediti odnosu. U to vrijeme smo mi postali bure baruta", poručuje Bajraktarević.

"Nijedna stvar, od bivše Jugoslavije, Libije, Iraka, Sirije, Ukrajine, nije bila unutarnja stvar. U sve su se umiješali. Ali se sada u Španiji niko nije umiješao. To vam govori da Zapad strahuje jer nemaju odgovor i jer je njihov koncept propao. I sada da guramo koncept koji je propao kod njih, onda smo totalno poludjeli", ističe Bajraktarević.

"Albanci na Balkanu imaju već dvije i po države, vrlo brzo će imati i treću državu. Oni su ostvarili svoj velikodržavni projekat, a to je izvor jedne strašne tenzije, jer se Srbi povijesno povlače sa teritorija. Njihov se povijesni prostor sužava i to izaziva tenzije između njih. Ako smo mi u BiH iole spremni da sa njima razgovaramo, moramo shvatiti i uvažiti njihovu stranu. Svaki seljak, sa ove ili one strane Drine, će vam reći da je komšija važan, ali će vam treći sekretar reći kako su važne euroatlantske integracije, a nisu važnije", rekao je na kraju razgovora za Source.ba portal Anis Bajraktarević.

Podsjećanja radi, španski premijer, Mariano Rajoy, je pozvao katalonsku vladu da "odustane od novih koraka koji nikamo ne vode". 

Španski Ustavni sud je ranije poništio zakon o referendumu donesen u katalonskom parlamentu, te izjašnjavanje proglasilo nezakonitim. 

Novinar: Haris Ahbabović