Na samom početku vam moram napisati nekoliko vrlo zanimljivih napomena kada je u pitanju sama Granada, a posebno vaša posjeta Alhambri.

U Granadi ne očekujte ništa specijalno, u gradu kao gradu. Granada je, ako zanemarimo to historijsko naslijeđe, sasvim običan grad. Nema tu mnogo nebodera i visokih građevina koje se izdvajaju, uzglavnom su to zgrade do dva ili tri sprata. Međutim, historijsko naslijeđe grada je zaista fascinantno.

Alhambra je "alfa i omega" svih mjesta koje morate posjetiti u ovom dijelu svijeta. Važna napomena, da biste obišli sve ono što vam nudi Alhambra, sve palače, sve vrtove, sve avlije, sve građevine i bašte, potrebna su vam, bez imalo pretjerivanja, barem tri dana. 

Uostalom, ukoliko želite da posjetite Alhambru, kartu morate rezervisati nekoliko mjeseci unaprijed. Za obilazak Alhambre ćete platiti 15 eura, a sa tom kartom možete obići Alhambru i noću, ali i danju.

Grad Granada vam nudi ono što ste već naišli u svim dijelovima Andaluzije. Uske ulice, prepune tog maursko-španskog stila, sa brojnim trgovcima iz Magreba, sjevera Afrike. Granada je, kada su u pitanju cijene, možda i najjeftinije mjesto od ovih o kojima smo pisali, ali ćemo malo o tome kasnije.

Granada, posljednje uporište muslimana Španije

Granada je grad i središte istoimene provincije u Andaluziji. Smještena je na brežuljcima u podnožju Sierra Nevade, trećeg najvećeg planinskog lanca u Evropi, na slivu tri rijeke, Beiro, Darro i Genil, a udaljena je samo sat vremena vožnje od obale Sredozemnog mora. Grad je po broju stanovnika šireg gradskog područja na 13. mjestu u Španiji, ali 3,3% stanovnika, većinom iz Južne Amerike, još uvijek nemaju državljanstvo Španije.

Granada je poznata po umjetničkim dijelima, poput maurske palače Alhambre i almohadijskim ulicama u četvrti/brdu Albaicin, te dragocjenim historijskim svjedočanstvima. Godine 711., grad su osvojili Mauri koji je nazivaju Ilbīra, a 756. godine administrativnim središtem cijelog Al-Andalusa postaje novo naselje, 10 km od postojećeg, pod imenom Madinetul-Ilbīra. U srednjem vijeku grad je doživio privredni procvat kao središte proizvodnje i trgovine svilom, ali i kao kulturno i naučno središte arapskog svijeta na Zapadu. Zahvaljujući mirnim suživotom mnogih različitih kultura i vjera, srednjovjekovna Granada je postala primjerom multikulturalnog društva kojemu se teži danas.

1492. godine posljednji nasridski sultan, Muhamed XII Boabdil, predaje grad kralju Ferdinandu II Aragonskom i kraljici Izabeli I Kastiljskoj, čime završava Rekonkvista i započinje vrijeme katoličkih kraljeva. Jedno poglavlje "Sporazuma o predaji" jamčilo je svim muslimanima sigurno iseljavanje u Sjevernu Afriku (prostor današnjeg Maroka). Iste godine je osnovana biskupija, a 1499. godine nadbiskup Toleda, Jimenez de Cisneros, je na gradskom trgu u Granadi javno spalio sve islamske teološke, filozofske, naučne, pa čak i kartografske knjige. Nakon toga uslijedio je jednodnevni progon svog nekršćanskog stanovništva, pogotovo Židova i muslimana koji su stoljećima živjeli u gradu.

Granada: Prva pomisao je Alhambra

Alhambra je najpoznatija i najimpresivnija građevina ovog dijela svijeta, a čuvena je po svojim avlijama, baštama, bazenima, palačama. Uglavnom, Alhambra je jedno od najbitnijih historijskih zdanja na cijelom svijetu, pa nije ni čudo što je godišnje posjeti nekoliko desetina miliona ljudi. 

Alhambra, koja se nalazi na brdima iznad Granade, je palača posljednjih muslimanskih vladara Španije – maurskih Nasrida (1232.-1492.), sagrađena uglavnom u 13. i 14. stoljeću i jedina je islamska srednjovjekovna palača koja je ostala netaknuta. Svojim arabesknim ukrasima, ova elegantna građevina od drveta, žbuke i štuka je kompleks neodoljive ljepote. Od 1984. godine je na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine.

Alhambra je doslovno mali grad koji se prostire na oko 800 metara prateći vrh brežuljka koji gleda na grad Granadu. Uključivala je kraljevske odaje, portale, džamije, kupatila, odaje za sluge, vojne barake, štale, radionice, lijevaonicu i mnogobrojne vrtove. Izvana izgleda kao golema tvrđava svijetlih zidova od pečene crvene opeke. No, unutrašnjost je raskošna palača preobilno ukrašenih prostorija, dvorišta i svečanih vrtova, a izvedena je u čudesno nepravilnom stilu muslimanskih palača. 

U dvorištu se nalazi mramorni vodopad okružen lavovima isklesanim od kamena (koji potječu od ranije utvrde), zidovi sjenovitih lađa obloženi su obojenim emajliranim pločicama (azulejos), fini stubovi podupiru stalaktitima isjeckane lukove. Nasridski vladar je mogao sjediti u miradoru (centralnoj zgradi) vrta i gledati unutra, a s druge strane zgrade cijelu plodnu dolinu kraljevstva Granade.

Generalife i Albaicin

Palača Generalife u Granadi je ljetna palača također posljednjih muslimanskih vladara Španije – maurskih Nasrida. Izgrađena je uglavnom u 14. stoljeću, za vladavine Muhameda II, sultana Emirata Granade, a ukrašena je za Ismaila I. Ova islamska srednjovjekovna palača sastoji se od dvorišta s vodenim vrtom (Patio de la Acequia) koji ima dugi bazen uokviren biljkama, fontanama, kolonadom palmi i paviljonima, te Sultanovog vrta (Jardin de la Sultana) ili Dvorišta čempresa. Oni su najstariji sačuvani maurski vrtovi, a prvi se smatra primjerom vrta srednjovjekovnog Andalusa.

Albaicin je gradska četvrt Granade koja je sačuvala uske vijugave ulice i vremena srednjovjekovnog Andalusa. Nalazi se na brdu s kojega se, pored crkve sv. Nikole, pruža divan pogled na Alhambru. Od građevina koje su sačuvane ističu se arapske kupke, Arheološki muzej Granade i Crkva Krista Spasitelja (San Salvador) koja je izgrađena na temeljima maurske džamije. Tu se nalaze i neke izvorne maurske kuće i veliki broj restorana koji su uređeni u sjevernoafričkom stilu.

Treba dodati na se na Albaicinu nalazi jedna od rijetkih sačuvanih džamija, a koja nije, nakon rekonkviste, pretvorena u crkvu. Džamija je u funkciji, a pored nje se nalazi čuvena marokanska četvrt u kojoj se možete odmoriti i rashladiti uz napitke od voća i povrća, a koji potječu sa sjevera Afrike.

Kada su u pitanju slavni stanovnici Granade i poznati ljudi koji su ovdje rođeni ili su živjeli tu, u Granadi su živjeli: Mhammed el-Zuhri (geografičar), Ibn Sa'id el-Maghribi (geografičar i historičar), Alonso Cano (slikar), Angel Ganivet (pisac), Mariano Fortuny (dizajner i slikar), Francisco Ayala (pisac) i mnogi drugi.

Cijene u Granadi

Preporučujemo vam boravak u nekom od hotela izvan grada, iako smještaj i u samom gradu nije toliko skup u odnosu na, primjera radi, Sevillu ili Cordobu. Cijene u Granadi su nešto manje u odnosu na Cordobu i Sevillu, a posebno se to odnosi na sami grad u kojem doslovno možete veoma dobro jesti za četiri ili pet eura. Generalno, cijene hrane i pića u cijeloj Andaluziji su malo visočije u odnosu na neki naš standard, izuzev Granade gdje su gotovo kao u Sarajevu. Nemojte jesti, ukoliko imate skromniji budžet, u restoranima pored Alhambre, jer ćete za jednu večeru platiti 30 ili 40 eura.

Kada je u pitanju hotelski smještaj, ukoliko nemate neke specijalne zahtjeve i ukoliko vam ne igra ulogu da vam hotel bude u samom centru grada, obavezno onda potražite smještaj izvan grada, s obzirom da ćete ga tako platiti mnogo manje od te neke uobičajene cijene koja je mnogo veća u samom centru grada, pa makar se radilo i o skromnim hotelima ili prenoćištima sa jednom ili dvije zvjezdice. U Granadi za 35 eura možete dobiti pristojan smještaj uz doručak, što će vam biti dovoljno.

Ono što je vrlo bitno napomenuti, pripremite se na vrlo skroman doručak kada su u pitanju Španci. Uz šolju kafe/čaja, dobit ćete još samo tost na koji možete mazati šta želite i eventualno poneki muffin ili kroasan i to je to. Špancima je doslovno to doručak i uglavnom u njemu uživaju po nekoliko sati ispijajući kafu ili čaj.

Nemojte se iznenaditi ukoliko litar i po vode, u trgovinama u Granadi, budete plaćali po cijeni od svega pola marke. To je razumljivo s obzirom da se u ovom dijelu Španije nalaze brojna izvorišta vode, što i nije neko čudo s obzirom da je Granada okružena Sierra Nevadom. Generalno, u Španiji vam je najbolje kupovati u trgovinama kao što je, primjera radi, Lidl, s obzirom da su cijene poprilično niske i da ćete ostati zatečeni cijenama hrane i pića u ovim trgovinama u Španiji.

Novinar: Haris Ahbabović