Bh. rediteljica, Jasmila Žbanić, snimila je film o genocidu u Srebrenici, najvećem zločinu na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Film nosi naziv "Quo Vadis, Aida" i ovih dana se prikazuje u kinima širom Bosne i Hercegovine, ali i širom Evrope. Film je ujedno i kandidat za nagradu Oscar. Jasno, novi film Jasmile Žbanić donosi priču o stradanju ljudi na području Podrinja, koji su pod četničkom čizmom u protekloj agresiji na BiH izloženi najbrutalnijim zvjerstvima i zločinima koje je Evropa vidjela nakon Drugog svjetskog rata.

Drugi film, sa tematikom stradanja jednog naroda u ratu, tačnije ovaj put u Drugog svjetskom ratu, snimljen je u Srbiji, a radi se o stradanju i ubijanju Srba i svih protivnika NDH režima u zloglasnom logoru Jasenovac. Film režisera Predraga Gage Antonijevića novi naziv "Dara iz Jasenovca".

"Dara" kao odgovor na "Aidu"?

I dok bi Balkan, jednom za svagda, trebao da se pomiri sa tamnom prošlošću i da prizna vlastite greške, zločine i brutalna zvjerstva, to se, nažalost, na ovom grumenu Evrope i dalje ne dešava. Tako se na filmskoj platformi IMDb, gdje svako može da ocijeni film ili napiše neku kritiku, danas imamo takmičenje balkanskih "kritičara" koji se na sve načine trude da se popišaju po filmskom ostvarenju sa jedne ili sa druge strane, ali na način da se ta ostvarenja ospore samo zato jer se nekome ne dopada historija, istina, ili čak neka izvrnuta istina koja je pretočena u fikciju, kako to voli da kaže oponentska strana. 

Također je vrlo čudno što se film "Dara iz Jasenovca" pojavio baš u istoj godini kada se pojavio film "Quo Vadis, Aida", pa su mnogi kritičari stava da se ovaj film namjerno od strane Srbije "pogurao" kako bi eventualno u drugi plan stavio Jasmilin film ili kako bi se nešto manje pričalo o genocidu u Srebrenici, a kako bi se, eventualno, pripadnici naroda koji su činili zvjerstva u Srebrenici prikazali kao žrtve.

Izbor "Dare" za srbijanskog kandidata za Oscara izazvao je dosta negativnih reakcija, neki smatraju da je trebao konkurirati film "Otac" Srđana Golubovića s Goranom Bogdanom u glavnoj ulozi. 

"Srđan Golubović je imao neistinit i nekorektan napad na mene. Uopće ne znam kako je do toga došlo. 'Dara' se legitimno kvalificirala kao srpski kandidat za Oscara. On je, valjda, zamislio da bi baš njegov film trebao ući, uz još pet filmova koji su konkurirali. Na kraju je bio treći što nije za potcjeniti, no budimo realni, bilo je i boljih uradaka. Određena strukovna udruženja su počela blatiti 'Daru', s time da moram reći kako su na čelu tih udruženja sam Golubović i njegova supruga Jelena Mitović. Kao i prijateljica Mila Turajlić, koja je pet minuta pred glasanje za Oscara, izašla iz komisije ne bi li srušila film. Nijedno relevantno srpsko udruženje nije osporilo film", rekao je režiser "Dare", Predrag Antonijević.

Prokomentarisao je i pojavljivanje ova dva filma u isto vrijeme i to da li je "Dara iz Jasenovca" svojevrsni odgovor na film "Quo Vadis, Aida".

"To nema nikakve veze. Pozdravljam snimanje filma kolegice Žbanić o Srebrenici, o tom strašnom zločinu. Mi Srbi kao narod moramo izraziti duboko poštovanje prema tim žrtvama. Kao i kajanje za ta ubistva. U filmskom svijetu ne smije biti nikakve utakmice prema žrtvama bilo kojeg zločina. 'Darom' smo htjeli odati počast onima koji su umrli u jasenovačkim logorima. Poštovanje svim žrtvama, ali poštovanje i srpskim žrtvama", rekao je ovaj režiser za Slobodnu Dalmaciju.

Pišanje po filmu na IMDb-ju

Film "Quo Vadis, Aida" na IMDb-ju trenutno ima ocjenu 7,2. Čak 7,395 glasača desetkom je ocijenilo ovaj film, ali koliko se ide iz krajnosti u krajnost govori činjenica da je čak 1,704 ljudi film ocijenilo jedinicom. Vrlo vjerovatno da se radi o ljudima koji ovaj film nisu ni pogledali, te koji ne mogu da se pomire sa činjenicom da se na tlu Srebrenice dogodio genocid, pa im se tako ne dopada ni sam narativ filma. Ovoj tvrdnji možemo potkrijepiti činjenicu da su veoma mali brojevi glasanja sa drugim ocjenama kada je film Jasmile Žbanić u pitanju. 

Film je do sada ocijenilo oko 10.000 ljudi. Kada pogledate pisane recenzije uz ocjenu filma, uglavnom su iste napisali ljudi koji su pogledali film i većina njih je film ocijenila maksimalnom ocjenom. Sve "jedinice" su uglavnom podijelili ljudi koji ili nisu gledali film, ili se ne slažu sa faktima koji su se našli u filmu, a tiču se genocida u Srebrenici, ili nisu napisali nikakvu recenziju, nego samo dali ocjenu filma.

Kada je u pitanju film "Dara iz Jasenovca", jedno vrijeme je bilo stopirano glasanje za ovaj film na IMDB-ju, ali se sada ponovo može glasati, odnosno ocjenjivati ovaj film. "Dara" trenutno ima ocjenu 8,7, a prema podacima sa IMDB-ja do sada je film ocijenilo više od 48.000 ljudi. I ovdje je slučaj gotovo pa identičan kao i sa filmom Jasmile Žbanić. Uglavnom se sve vrti oko ocjena 10 i 1. 46,536 je film ocijenilo maksimalnom ocjenom, dok je 1,199 film ocijenilo sa najmanjom ocjenom. 

BiH nije Njemačka

Držat ćemo se sada samo filma iz Bosne i Hercegovine, dakle filma Jasmile Žbanić. Potpuno je nevjerovatno kako ogroman broj ljudi u BiH, ni 25 godina nakon genocida u Srebrenici, ne želi da se suoči sa historijskim činjenicama i podatkom da je u Srebrenici brutalno ubijeno više od 8.000 ljudi. 

Ono što nas na ovim prostorima, recimo, razdvaja od populacije koja je proizišla iz zloglasnog Trećeg rajha je to što su se Nijemci uspjeli pomiriti sa svojom mračnom historijom, te su se uspjeli pogledati u ogledalo i priznati svoju krivicu za brojne zločine i holokaust. Toga u BiH još uvijek nema.

Čak šta više, i dalje imamo demone i hirove prošlosti koji se naslađuju historijskim faktima o stradanju jednog naroda. Tako da je film Jasmile Žbanić mnogima, nažalost, poslužio kao svojevrsna vrsta izgovora da se radi o propagandi protiv jednog naroda, te da se, kako kritičari filma navode, radi o izmišljenoj historiji. 

"Šindlerova lista" imala iste probleme

Iako spadaju u domen najvećih svjetskih dostignuća ikada i najboljih filmova koji su se ikada pojavili na filmskom platnu, "Šindlerova lista" Stevena Spilberga i "Pijanist" Romana Polanskog također su se susretali sa problemima sa kojima se danas susreće i "Quo Vadis, Aida".

Naime, "Šindlerova lista", jedan od najboljih 10 filmova koji su ikada snimljeni, na spomenutom IMDB-ju ima ocjenu 8,9. Film je ocijenilo čak 1,21 milion ljudi, ali je od tog broja čak 19,336 ljudi film ocijenilo najslabijom ocjenom. Jasno da se teško može raditi zaista o ljudima kojima se film sa tog nekog umjetničkog karaktera film nije dopao. 

Kada je u pitanju "Pijanist", on ima ocjenu 8,5. Ocijenilo ga je 730.000 ljudi, ali ga je 6,576 osoba ocijenilo sa najmanjom mogućom ocjenom. Ipak, kod "Pijanista" su druge ocjene uzele učešće mnogo više nego kod maločas tri spomenuta filma.

Historijske činjenice

Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u julu 1995. godine za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubistava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina. Desio se u regionu Srebrenice, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju "Škorpioni", pod kontrolom Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

Događaj se smatra jednim od najvećih zločina u Evropi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u savremenoj evropskoj historiji. Ratko Mladić i grupa oficira Vojske Republike Srpske u međuvremenu su optuženi za ratne zločine, uključujući i genocid, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). MKSJ je, između ostalog, donio pravosnažnu presudu u kojoj masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.

Novinar: Haris Ahbabović