Kako teče studiranje u vrijeme pandemije: Profesori i asistenti moraju biti dostupni 24/7 studentima!
Za Source.ba portal govorio je prof. dr. Damir Marjanović, sa kojim smo razgovarali o online nastavi za vrijeme studiranja, situaciji oko pandemije i studiranja u Sarajevu, te koliko će sama ova zdravstvena pošast utjecati na kvalitet studiranja.
Koliko je pandemija koronavirusa unazadila studiranje, uopće, konkretno u Sarajevu, pitanje je koje se postavlja na početku.
"Koncept online nastave, učenja na daljinu (distanc learning) nije nešto što se može isključivo vezati za pojavu SARS CoV 2 virusa i pandemijom koju je ta pojava uvjetovala. Mnogi univerziteti već godinama rade na razvijanju i primjeni ovoga koncepta, kako u svijetu tako i u BiH. Naravno, ovi modeli nikada nisu bili razvijani kao univerzalni za svaki tip i pravac studija. Primarno su primjenjivani na studijske programe koji se ne oslanjaju na intenzivnu praktičnu nastavu. Pojavom ovog virusa, neki od univerziteta su se vrlo brzo snašli i nastavili svoja predavanja skoro pa u istom ritmu. Svakako, trebali su dodatne optimizacije softverskih alata, procesa edukacije nastavnoga kadra, ali bio je to izazov koji uz malo volje i mnogo truda relativno lako mogao savladati", kaže Damir Marjanović za Source.ba portal.
"Neki su u tome uspjeli, a neki ne. No, to ne govori o online modelu studiranja kao metodi, nego o želji, volji i profesionalnosti ljudi koji vode i koji rade na univerzitetima da savjesno rade posao za koji su plaćeni. Pristup ovome problemu može biti jedan od parametara kojim bi se opet mogli razdvojiti kvalitetne i nekvalitetne visokoškolske ustanove. Po meni, najveći izazov je bio organiziranje praktične nastave za one programe koji po svojoj prirodi nisu podobni za ovaj vid studiranja. Iz osobnog iskustva znam da je ono ipak moguće, uz poštivanje svih (ne)popularnih epidemioloških mjera. Rad u manjim grupama izazova veliki napor za asistente i profesore (primarno zbog činjenice da se na taj način broj grupa povećava i da se povećava broj sati provedenih u nastavi), ali sve se hoće kad se može. Dakle, pandemija definitivno jeste utjecala na studiranje. Promijenila je način života kako akademskog osoblja, tako i studenata, a samim tim dovela nas u poziciju da tražimo rješenja za mnoge neočekivane probleme. No, da li je i koliko je pandemija unazadila neke procese odvijanja nastave i pratećih administrativnih aktivnosti primarno ovisi o onima koji su te procese vodili. U svakom slučaju, radujem se što skorijem povratku u predavaonice i laboratorije u punom kapacitetu", riječi su prof. Marjanovića.
Pitali smo ga, također, koliko je i da li je online nastava na fakultetima rješenje, te ko najviše gubi takvom vrstom studiranja i zašto?
"Početkom 2020. univerzitetska online nastava pojavila se ka trenutno rješenje. Nakon određenog vremena bilo je jasno da to trenutno će postati nešto trajnije i da je neophodno procese optimizirati. Odgovorni fakulteti i univerziteti su to i uradili. Dolazim iz generacije koja je završavala srednju školu i počinjala studiranja u ratu i dobro se sjećam tadašnjih problema, no iskrenim i požrtvovanim radom tadašnjih profesora (a vjerujte da su nam davali svoj maksimum) mnoge stvari smo uspjevali postići, ali i kasnije, u nekim boljim uvjetima, i nadoknaditi. Dakle, ovim modelom studiranja, u svijetu mnogobrojnih platformi i mogućnosti, uz dobro planiranje, te dosta truda, studenti i profesori mogu zajedno pronaći optimum. Naravno, nakon "normalizacije" procesa lako će se moći popuniti sve ono propušteno kada postoji dobra volja i želja studenata sa jedne i profesionalnost profesora sa druge. Da se razumijemo, uopće ne glorificiram online koncept. Naprotiv, itekako sam svjestan svih izazova i problema koje nosi ovaj model nastave i uvjeti u kojima se ona odvija (posebno u bosanskohercegovačkom okruženju), ali to ne smije biti izgovor da akademski život i akademsko obrazovanje se uspavaju i iščeznu, te potpuno degradiraju", poručuje Marjanović za naš portal.
Za kraj, Damira smo upitali da li postoji neki model kojeg bi on rado primijenio, a koji se kod nas ne primjenjuje, kako bismo pronašli neku alternativu u ovim teškim vremenima, kada je u pitanju studiranje i polaganje ispita?
"Dolazim iz specifične branše koja zahtjeva mnogo laboratorijskoga rada. Dio toga smo počeli da realiziramo kroz "vurtualne laboratorije", a dio realiziramo u samim laboratorijama u periodima "blažih mjera". I to uspješno. Koliko mi je poznato, pojedine nadležne institucije i osobe su slale i inspekcije koje su utvrdile da se sve odvija u uz poštivanje svih mjera. U ovim uvjetima taj dobro planirani kombinirani model daje svoj optimum. Naravno, ovome treba dodati da je neophodna kontinuirana komunikacija profesora i studenata. Danas više nego ikada profesori i asistenti jednostavno moraju biti dostupni 24/7 studentima. Tek na taj način i predavanja i polaganja ispita i cijeli proces prenošenja znanja ima smisao. No, sve ovo će ubrzo proći i siguran sam da će detaljne analize pokazati ko se trudio, a ko se baš i nije htio mješati u svoj posao", rekao je prof. Marjanović u razgovoru za Source.ba portal.
Novinar: Haris Ahbabović