- Dragi moji sugrađani, od danas građani Grada Bosanska Krupa,  Dom naroda Federalnog parlamenta upravo je prije nekoliko trenutaka  potvrdio odluku Predstavničkog doma  i dosadašnju Općinu Bosanska Krupa proglasio Gradom Bosanska Krupa. Ponosan sam na tu činjenicu, a vjerujem da i najveći broj vas, taj osjećaj dijeli sa mnom. Kada sam se 2008. godine  odlučio kandidovati za prvog čovjeka općine Bosanska Krupa,  to je bio jedan od mojih dugoročnih, vizionarskih ali ostvarivih  ciljeva. Još tad sam rekao da neću biti političar, već menadžer i ekonomista i da je osnovni  cilj da otvaranjem novih radnih mjesta promijenimo izgled naše lokalne zajednice i  stvorimo sve uslove da  jednog dana dobijemo status grada i tako se uvrstimo u  lokalne zajednice kojima bi i inače pripadali da nije bilo svih uništavanja  tokom troipogodišnjeg  rata. Tada, dakle 2008. godine, na izbornom plakatu svjesno je stavljeno da sam kandidat za gradonačelnika Bosanske Krupe i evo 14 godina kasnije taj cilj je i ostvaren – objavio je u svom obraćanju gradonačelnik Bosanske Krupe, gospodin Armin Halitović. 



Ranije su gradovi „postali“ i Zenica, Tuzla, Bihać, Široki Brijeg, Cazin, Livno, Srebrenik, Goražde, Živinice, Gračanica, Gradačac, Visoko, Ljubuški i Čapljina. Zanimljivo je da je u poslijeratnom periodu FBiH imala „samo“ dva grada Sarajevo i Mostar. Zakonska regulativa kaže se da bi neka lokalna zajednica u FBiH bila proglašena gradom ona se mora sastojati od dvije ili više  općina ili biti sjedište kantona. Zahvaljujući ovom drugom, Široki Brijeg i Orašje su dobilli status grada. U zemlji paradoksa kakva je BiH, moguće je da su status grada imaju  industrijska naselja Zavidovići (nastao 1911.)  i Lukavac (1893.), a gradovi nisu Travnik i  Jajce, i pored njihove bogate historije i kulturnog značaja za ovu zemlju. Moderni Srebrenik , odnedavno grad, veoma je mlado naselje, nastalo nakon Drugog svjetskog rata i izgradnje pruge Brčko-Banovići. 



Inicijative  i odlike o proglašenju pojedinih općina „gradovima“ nisu prošle bez reakcija, kako euforičnih od strane novopečenih gradonačelnika, tako i onih suprotnih glasova koji tvrde da administrativne odluke kojima  se općine proglašavaju gradovima u suštini ne znače ništa. Da li će  građani Zavidovića, Konjica, Livna,  Srebrenika živjeti bolje i sretnije nakon što se njihova sredina sada zove gradom? Teško. 



- Od početka mandata tvrdim da je ovo gradomanija,  od koje koristi imaju samo bivši načelnici  novopečeni gradonačelnici, Od toga ni građani  niti  Federacija nemaju nikakve koristi. To je jedno administrativno perje koje pokriva sav demografski kulturni i svaki drugi slom bića tih mjesta, ništa drugo. To je samo jedna besmislica koja služi lokalni moćnici da se više ne zovu načelnici nego gradonačelnici. Ja sam se rodio u Stocu koji je do 90-ih imao taj urbani kapacitet i odisao je gradom. Nažalost od 1990. tu je HDZ na vlasti  i Stolac više nije grad. U obrazloženju zašto Stolac da se proglasi gradom, jeste njegova kulturno historijska baština. Stolac bez sumnje spada u najbogatija i najznačajnija kulturno-istorijske središta u Bosni i Hercegovini Međutim to je sve lokalni HDZ potpuno falsifikovao.  Napravljeno je  da je deponija smeća uz arheološko nalazište Badanj,  preko uništavanja Radimlje gdje je napravljena nekakva kvazi-industrijska zona  uz samu  nekropolu stećaka, napravljen je i spomenik  blajburškiim žrtvama koji nema nikakve veze sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Na Starom gradu se pravi križ i pravi se križni put koji potpuno odudara od historijskih činjenica. Sve što je u Stocu urađeno napravljeno je tako da bude suprotno od onoga zbog čega bi Stolac trebalo proglasiti gradom. Sve to nagrada za uništavanje  Stoca – kaže za Source.ba Amer Obradović, zastupnik Nezavisnog bloka u federalnom parlamentu. 


Pitali smo gradonačelnika Bosanske Krupe Armina Halitovića šta zapravo znači za građane ove zajednice promjena da mjesto u kojem žive više nije općina nego grad. Usput, napomenut ćemo da je Bosanska Krupa jedan od najljepših malih gradova u BiH, te sredina koja bilježi nevjerovatnu ekonomsku ekspanziju. 


- Možemo reći da dobivamo ono čime se kulturno-istorijski civilizacijski, sportski  i  čime se mi najviše ponosimo, a to je privredno, dobivamo status.  Status kao status ne znači ništa, ali možemo reći da smo dobili alat. Ništa nećemo dobiti u ruke, ništa nećemo dobiti na lijepe oči zato što smo proglašeni gradom.  Dobili smo alat, a  kada neko ima alat može ga iskoristiti u druge i dobre stvari. Gledajte, u zemljama EU i standardima Evropske unije, lokalne zajednice  ranga  Bosanske Krupe  imaju status grada. Mi smo potpisivali određene sporazume i određena partnerstva sa određenim lokalnim zajednicama iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, koje su po svim pokazateljima manje od Bosanske Krupe, ali imaju status grada. Kada kažete da ste „općina“ ljudi Vas malo drukčije gledaju, misleći da smo mi neka mala lokalna sredina,  kakve su općine u zemljama Evropske unije. Uglavnom dobivamo status  i mislimo da taj status možemo iskoristiti, kao što smo se prilike koje smo imali u Bosanskoj Krupi tokom posljednjih 10 do 15 godina uspjeli iskoristiti. 


Pitali smo i gospodina Halitovića o kritikama na račun proglašenja općina gradovima, o optužbama da je u pitanju samopromocija gradonačelnika, da je to samo priča bez pokrića i da je to sve samo jedan bespotreban potez, te da ove sredine uključujući i Bosansku Krupu nisu trebale postati gradovi.


- Sve  je to individualno. Ja znam da neki od najvećih kritičara,  dok su bili načelnici općina  vodili su borbu da njihove sredine postanu gradovi. Oni su sada u parlamentu, postali su političari,  i zašto su danas protiv onoga zašto su se zalagali ranije,  to trebate pitati njih. Naš pravni sistem je takav  da on dozvoljava da Općina kada ispuni određene kriterije, a  to je broj stanovnika,  broj stanovnika u  užoj gradskoj jezgri, kao i historijski i kulturni pokazatelji. Takve lokalne zajednice mogu ostvariti status grada, mi po svi važećim zakonima, a po zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi imamo pravo da steknemo status grada. Mislimo da nam taj status može donijeti određene benefite u saradnji sa drugim gradovima, pogotovo onima iz Evropske unije i sa fondovima koji nam se otvaraju – kaže Halitović za Source.ba. 


Novinar: Kenan Bešlija