Živote mnogih generacija je u BiH obilježilo odrastanje u ratu. O tome šta znači odrastati u ratom pogođenom gradu, državi govore hiljade sjećanja i predmeta iza kojih se kriju nesvakidašnje priče, smiješne, dječiji vesele i pune nade, ali i one bolne koje svjedoče o preranom odrastanju, suočavanju sa svim strahotama koje rat sa sobom donosi.
Prvo knjiga, a onda i muzej
U junu 2010. autor projekta ‘Djetinjstvo u ratu’, Jasminko Halilović, objavljuje online poziv ljudima koji su dio odrastanja proveli u ratu da pošalju svoj kratki odgovor na pitanje ‘Šta je za tebe djetinjstvo u ratu?’.
Cilj je bio od velikog broja kratkih odgovora napraviti knjigu koja će predstaviti različite aspekte ovog iskustva.
Prvih 1.000 sjećanja
Za prva tri mjeseca svoja sjećanja poslalo je preko 1.000 ljudi iz 35 država svijeta.
Inspirisan različitim pričama učesnika i učesnica, ali i stvarima koje su mu pokazali, Halilović razrađuje koncept ‘Muzej ratnog djetinjstva’, ali ova ideja ostaje po strani s obzirom da su svi resursi bili usmjereni na objavljivanje knjige.
Tim za Muzej ratnog djetinjstva
U februaru 2015. godine Halilović napokon okuplja tim za stvaranje kolekcije budućeg Muzeja ratnog djetinjstva. Timu se prva priključuje Selma Tanović, voditeljica istraživanja.
Muzej je sa radom počeo 2017. godine, a do danas ga je posjetilo više od 30.000 posjetilaca.
Muzej ratnog djetinjstva prikuplja uspomene koje su preživjeli sačuvali do danas.
U kolekciji Muzeja je više od 3.000 ličnih predmeta iz BiH i više od 100 predmeta. Iza svakog predmeta stoji jedinstvena priča, sjećanja. Neka od njih su smiješna, a neka veoma potresna.
Iako su u Muzeju uglavnom predmeti djece iz BiH, sticajem okolnosti i dešavanja u svijetu sada su tu i predmeti djece iz Sirije i Ukrajine.
Kamerman i montažer: Almir Biber
Pripremila: Lejla Trle