Fotografija, podijeljena nekoliko hiljada puta na društvenoj mreži, ima nebuloznu molbu: “Svaki lajk donosi dolar za Emilyno ozdravljanje“, “Podijelite ovu fotografiju i Mark Zuckerberg će donirati pet dolara dječjoj bolnici“, “Nemojte samo pogledati i otići, komentarišite Amen“… Iako sumnjate da je post istinit, uključujete se. Vjerojatno je sve laž, ali šta se može dogoditi?
 
Sudeći po onome što piše magazin “Time”, mnogo toga može poći po zlu.

U prevari poznatoj kao “like farming” koriste se fotografije koje će privući pažnju ljudi poput onih gore navedenih kako bi generisali velik broj lajkova, komentara i dijeljenja. Slično je onim lančanim pismima koja smo nekad primali, ali osim što ćemo izgubiti vrijeme na njih, možemo još štošta izgubiti.

Evo kako one djeluju.

Prevaranti spajaju lažne emocionalne priče s ukradenim fotografijama kako bi aktivirali velik broj korisnika. Potom prikupljaju podatke o korisnicima koji se uključuju u interakciju s postom ili stranicom. U nekim slučajevima će direktno slati spam korisnicima ili će prodati njihove podatke poput imena, dobi ili drugih kontakt informacija drugim prevarantima. Ponekad će skloniti originalni sadržaj sa stranice i pretvoriti je u nešto drugo, poput stranice proizvoda koji promovišu ili će iskoristiti novu stranicu za širenje malwarea ili krađe identiteta, što može dovesti do ukradenih brojeva kreditnih kartica, piše “Better Business Bureau”.

“Postoje brojne prevare koje koriste ove vrste emocionalnih slika – često se to radi kako bi se zaradilo“, rekao je blogger Graham Cluley za “BBC”.

“Kasnije mogu objaviti da ste osvojili nagradu i nagovoriti vas da ostavite svoj broj telefona, te da kupite neki drugi proizvod ili da date neke druge ličbne podatke“.

Niz nedavnih prevara o kojima se pisalo stavio je tu praksu u centar pažnje javnosti. U srijedu je Facebook suspendovao profil korisnika koji je stajao iza nekoliko takvih prevara u kojima je tvrdio da će društvena mreža donirati novac dječaku s rakom ako prikupi dovoljno likeova i shareova. U četvrtak, “BuzzFeed” je pisao o sličnoj prevari, u kojoj su se koristile fotografije bolesnih ljudi i ljudi s invaliditetom kako bi se skupile hiljada reakcija.

Lažna priča o raku, koja je podijeljena više od milion puta, navodno je koristila fotke iz članka o dječaku koji boluje od vodenih kozica, objavljenog 2016. godine. Dječakova majka poslala je poruku Facebooku zbog toga, piše “BBC”. Glasnogovornik Facebook odgovorio je medijima e-mailom u kojem je napisao da su ti postovi izbrisani.

“Ti postovi su očito uznemirujući za porodicu i njihov sadržaj je uklonjen. Ispričavamo se što je trajalo neko vrijeme da ih uklonimo“, napisao je.

Ukratko, morate biti više na oprezu kad je riječ o vašoj aktivnosti na Facebooku. Nemojte se uključivati u interakciju s takvim postovima osim ako ste sigurni da stiže od legitimnog izvora (ako tvrdi da će Facebook ili neka druga kompanija donirati novac za lajkove ili shareove, vjerojatno nije legitiman izvor).

Ako ste nesigurni, kopirajte i zalijepite ključne riječi posta u tražilice poput Snopes ili HoaxSlayer, dvije stranice koje imaju dugu historiju otkrivanja prevara na društvenim mrežama. Kao i uvijek provjerite postavke privatnosti na svom profilu. Što manje dijelite s drugima, to ste manje u opasnosti da će prevaranti naći nešto o vama., Ako naiđete na post koji vam je sumnjiv, prijavite ga. Što više prijava Facebook dobije, vjerovatnije je da će ugasiti lažnu stranicu, prenosi “Index“.

(Merima Druškić)