Svjesni smo činjenice da Bosanaca i Hercegovaca ima dosta po svijetu. Također, svjesni smo i toga da povezivanje sa našim ljudima u tuđini može donijeti dosta dobrog za našu državu. S jedne strane ulaže se trud u pronalasku načina da se bude u kontaktu s njima, a s druge strane se postavlja pitanje koliko to ima učinka. Naša dijaspora jeste i može biti izvor snage za bolju i efikasniju Bosnu i Hercegovinu na različitim poljima, stoga kontinuirana obostrana razmjena informacija, a koje se tiču napretka naše države treba da bude jedan od prioriteta. Također, Vlada Kantona Sarajevo, u cilju jačanja saradnje u oblasti obrazovanja, nauke, kulture, sporta i privrede, donijela Uredbu o osnivanju ureda za dijasporu i na taj način doprinijela međusobnom povezivanju, a čemu će se sve težiti ovom Uredbom detaljno je opisano u Službenim novinama Kantona Sarajevo (Godina XXVII - Broj 25).

Shodno ovoj temi, za Source.ba je govorio Mehmed Čaušević, direktor Fondacije ''Bosna'', a kojima je, između ostalih, jedan od prioriteta u radu upravo povezivanje dijaspore sa Bosnom i Hercegovinom, jer kako kažu njihova je zadaća da se populacije međusobno povežu i podsjete na matičnu državu, što je izuzetno težak zadatak, ali nastojanjem da se kreira zdrava društvena zajednica dolazi se do krajnjeg cilja, a to je da se država dovede u stanje stalnog napretka. 

Na samom početku razgovora Čaušević se osvrnuo na neke od projekata kojima Fondacija ''Bosna'' nastoji približiti dijasporu rodnoj državi. 

‘’Za dijasporu je značajna podrška iz oblasti poduzetništva, omladini koja se ohrabrila pokrenuti vlastiti posao u teškim uslovima u BiH. Naš angažman, plasiranje ovakve priče u javnosti je doprinio aktivizmu građana na ovom polju, značajno je porastao interes za poduzetništvo građana Bosne i Hercegovine, ali i dijaspore. Sve je više upita na ovu temu iz dijaspore. Na osnovu toga, imali smo nekoliko značajnih sastanaka sa dijasporom iz Njemačke. U bliskoj budućnosti planirana je posjeta i drugim državama. Mi iz fondacije “BOSNA” smo sretni zbog toga.’’, kazao je Čaušević.

Također, kulturni događaji su jedan od načina spajanja sa dijasporom, a između ostalih i Manifestacija ‘’Historija srednjovjekovne Bosne’’ koja iz godine u godinu privlači sve više pažnje.

‘’Što se tiče kulturnih manifestacija, ponosni smo na aktivnosti koje su bile pionir promicanja historije srednjovjekovne Bosne. Danas je to postao svojevrsni trend među stanovništvom Bosne i Hercegovine, ali i dijaspore. Posebno se ispostavio značajnim događaj “Kulturno-historijska manifestacija srednjovjekovne Bosne” koja se održala na tvrđavi Sokolac. Dijaspora je mogla pratiti događaj putem on-line prijenosa, s čime se uveliko proširila publika pa je veći broj zainteresiranih građana, koji nisu bili u Bihaću ili okolini u to vrijeme mogli sve pratiti. Ljudi iz dijaspore su nas kontaktirali gdje mogu saznati više o historiji srednjovjekovne Bosne. Bilo je upita gdje mogu kupiti suvenir iz tog perioda? Najveće interesovanje smo primijetili na društvenim mrežama, gdje se formiraju grupe sa stotinama, hiljadama članova koji su željni razmijeniti međusobne informacije, ili saznati nešto više o tom periodu. Trenutno radimo na pronasku investitora koji bi otkupio deset hiljada knjiga iz oblasti historije. Tako bi bili u stanju implementirati projekte izvan države Bosne i Hercegovine, a na takvim događajima knjige bi podijelili dijaspori. Knjige bi mnogo doprinijele za očuvanje bosanskohercegovačkog identiteta. Time bi spriječili proces zaborava jezika, kulture, historije, jer moramo znati da dijaspora nije trajna kategorija. Moramo više dati doprinosa na tom polju’’, dodao je Čaušević.

Istakao je kako su veoma zadovoljni odzivom dijaspore na ovakve događaje: 

‘’Zadovoljni smo odzivom i aktivnošću bh. dijaspore na našim projektima. U pojedinim državama Evropske unije imamo u svakom gradu zavidan broj građana bh. dijaspore koji prate rad fondacije “BOSNA”. Oni učestvuju u projektima, predlažu ideje, slušamo njihove potrebe. Pokušavamo zajedničkim snagama uticati na razvoj svijesti društva, ali i imati uticaj na državne institucije za potrebe bh.dijaspore. Dovoljan pokazatelj interesovanja bh. dijaspore o projektima fondacije “BOSNA” leži u njihovom javljanju nama nakon takvih događaja. Do šestog mjeseca ove godine, fondacija “BOSNA” je imala četrdesetosam sastanaka, a na svakom sastanaku tema je bila dijaspora. U budućnosti želja nam je međusobno povezati domovinu i dijasporu, a fondacija “BOSNA” je samo spona u svemu tome. Trenutno radimo na stvaranju uslova za projekte izvan Bosne i Hercegovine, a sve sa ciljem da dijaspora shvati kako nisu zaboravljeni, te da su potrebni svojoj državi Bosni i Hercegovini’’.

Navodi kako su otišli korak dalje i uspostavili sistemsku mrežu sa našim obrazovnim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine, a koji žive u dijaspori.

‘’Ovakve aktivnosti su nas povezale sa jednom “novom dijasporom”. Otišli smo korak dalje i uspostavili sistemsku mrežu sa našim obrazovnim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine, a koji žive u dijaspori. Nakon toga, počeli smo procese rada na kojima ističemo potrebu da se razmišlja o načinu povratka mladih bh. stručnjaka iz dijaspore. Ulažemo ogroman trud na podizanju svijesti o značaju i mogućoj ulozi dijaspore za razvoj Bosne i Hercegovine. Apelujemo na međusobno umrežavanje i zajedničko djelovanje za opće dobro države Bosne i Hercegovine. Moramo sagledati sadašnje stanje i razmišljati o budućnosti. Prema tome, preporučujem da razmišljamo i radimo na stvaranju ambijenta, zakonske regulative i prostora za povratak naše bh. dijaspore. Biti pionir isticanja ovakvih stvari u javnosti, nije nimalo lagan posao. Bitno nam je aktivirati pozitivne procese, a onda zajedničkim snagama krenuti ka realizaciji. Moram istaći da dijaspora iz Njemačke, kao i dijaspora iz drugih država ima izuzetno aktivnu saradnju sa fondacijom “BOSNA”. Planirali smo uspostaviti mrežu u zemlje skandinavije, poput Švedske, obići i pokušati zajedničkom saradnjom kreirati pozitivne procese.’’, ističe Čaušević.

Za kraj razgovora je prokomentarisao u kojoj mjeri bi dijaspora doprinijela BiH, na kojim poljima, i da li češće organizovanje različitih događaja može ubrzati povratak dijaspore u BiH, odnosno da li će se to na koncu uopšte i desiti.

‘’Mi smo pokrenuli određene aktivnosti u svrhu prikupljanja podataka o znanstvenicima, poduzetnicima, piscima, umjetnicima, istaknutim sportistima i generalno uspješnim pojedincima iz dijaspore u različitim oblastima u svijetu i pokušavamo uspostavljati kontakte sa njima. Pokušavamo pomoći dijaspori kako bi svoje znanje usmjerili na izgradnju države Bosne i Hercegovine, a dijaspora može mnogo od toga imati koristi. Mislim da je potreban dugotrajan proces rada na povratku bh. dijaspore u Bosnu i Hercegovinu. Oni koji ne razmišljaju o povratku u Bosnu i Hercegovinu, nastojimo učiniti da ne zaborave na svoj jezik, kulturu, i identitet, a sa onima koji razmišljaju o povratku u Bosnu i Hercegovinu, nastojimo našim zalaganjem biti na usluzi i olakšati takav proces. Moramo biti svjesni izazova budućnosti koji se nalaze pred nama. Ukoliko se ne donesu zakoni koji bi našoj dijaspori ponudili povratak, a time i prostor za rad i boravak u Bosni i Hercegovini, onda će Bosna i Hercegovina neminovno nekada biti primorana za uvoz radne snage iz drugih krajeva svijeta. Sa takvim zakonom bi izbjegli iseljavanje stanovništva, a sa druge strane dobili bi obrazovne, uspješne stručnjake da bi umjesto tamo negdje doprinosili izgradnji države Bosne i Hercegovine’’, zaključio je Čaušević.

(Mubina Lj.I.)