Otkriveni su mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus), noćni šišmiš (Nyctalus noctula), savijev šišmiš (Hypsugo savii) i mediteranski potkovasti šišmiš (Rhynolophus euryale) i fonetska grupa kulijev/natuzijev šišmiš (Pipistrellus kuhlii/nathusii).

Sa do sada poznatim vrstama Zaštićeni pejsaž Bijambare nastanjuje minimalno 21 vrsta, što ga čini regionalno najbogatijim područjem po broju vrsta šišmiša (npr. Škocjanske jame u Sloveniji imaju 18 vrsta).

Od vrsta šišmiša koje se nalaze na popisu Aneksa II Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, na području zaštićenog pejsaža Bijambare registrovano je do sada njih 10 -  Rhinolophus euryale, Rhinolophus ferrumequinum, Rhinolophus hipposideros, Barbastella barbastellus, Myotis bechsteinii, Myotis oxygnathus, Myotis capaccinii, Myotis dasycneme, Myotis emarginatus i Myotis myotis.

To ovom prostoru daje posebno značenje koje je i Javna ustanova za zaštićena područja Kantona Sarajevo prepoznala u svojim aktivnostima kroz dugoročni Plan upravljanja. 

Kakva je vrijednost Zaštićenog pejsaža Bijambare kao habitata govori i podatak da je ovdje stanište behštajnovog šišmiša (Myotis bechsteinii) koji je vrlo rijedak, a globalno je ugrožen, tj. smatra se, prema IUCN crvenoj listi, da mu je brojnost u opadanju. Njegovo prisustvo pokazuje da u Zaštićenom pejzažu Bijambare postoje stare šume visokog kvaliteta za koje se smatra da su kao habitat od izuzetne važnosti za ovu vrstu.

Poznato je kolika se vodi briga u Evropi oko zaštite šišmiša, najugroženije vrste sisara na starom kontinentu. Gotovo sve zemlje Evrope su se kroz Međunarodni sporazum o zaštiti evropskih vrsta šišmiša EUROBATS udružile da štite šišmiše i njihova staništa. Od ove godine toj evropskoj porodici se konačno pridružila i naša zemlja.

Na tragu zaštite istraživanja šišmiša radi već godinama i uprava Javne ustanove za zaštićena područja Kantona Sarajevo kao jedina takva uprava, saopćeno je iz Centra za krš i speleologiju Sarajevo. 

(Fena / Haris Ahbabović)