Tim od 30 priznatih naučnika sa šest kontinenata analizirao je i pokretače emisije stakleničkih plinova poput privrednog rasta, energetske potrošnje, energetske efikasnosti i intenziteta ugljika u periodu od 2000. do 2018. godine.  Istraživanje se vršilo u sektorima energije, industrije, građevine i saobraćaja, saopćio je Eurocomm-PR Sarajevo.  

Rezultati su pokazali da će emisija stakleničkih plinova ostati visoka i narednih godina, iako je pandemija koronavirusa dovela do kratkotrajnog pada.

 Od 2010. do 2018. godine globalna emisija stakleničkih plinova porasla je za 11 posto, dok je u samo u nekim oblastima poput energetskog sektora u Evropi zabilježen značajniji pad.

Globalni prijevoz tereta se u protekla dva desetljeća povećao za 68 posto. Najveći emiter je industrijski sektor, sa 20,1 gigatona CO2 u 2018. godini, što je 35 posto ukupnih emisija i 14 posto više nego 2010. godine.

Klimatskim promjenama doprinosi i potreba za obradivim zemljištem. Za tri decenije na Globalnom jugu je posječeno sedam miliona kvadratnih kilometara šuma, što predstavlja skoro ukupnu kopnenu površinu Australije. Na tim površinama sada se proizvode namirnice za Evropu i Kinu.

- Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo u skladu sa smjernicama Pariškog sporazuma o klimi potrebno je osigurati održivu upotrebu zemljišta, limitirati prekomjernu potražnju, dostići visok nivo energetske efikasnosti te prestati s korištenjem fosilnih goriva -  objašnjava voditelj projekta sa Instituta u Berlinu, William Lamb. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu "Environmental Research Letters", navodi se u saopćenju.                                                                                           

(Fena)