Švedska kraljevska akademija nauka odlučila je ovogodišnju Nobelovu nagradu dodijeliti trojici naučnika zbog, kako su naveli, "revolucionarnog doprinosa našem razumijevanju složenih fizičkih sistema", prenosi Anadolija. 

Syukuro Manabe i Klaus Hasselmann podijelit će polovinu nagrade za fizičko modeliranje Zemljine klime, kvantificiranje varijabilnosti i pouzdano predviđanje globalnog zagrijavanja, navodi se u saopštenju Odbora.

"Syukuro Manabe pokazao je kako povećani nivoi ugljičnog dioksida u atmosferi dovode do povišenih temperatura na površini Zemlje. Njegovi su radovi postavili temelje za razvoj sadašnjih klimatskih modela. Klaus Hasselmann stvorio je model koji povezuje vrijeme i klimu. Njegove metode korištene su kako bi se dokazalo da je povećana temperatura u atmosferi posljedica ljudske emisije ugljičnog dioksida", navodi se u saopćenju.

Druga polovina nagrade dodijeljena je Giorgiju Parisiju za otkriće međudjelovanja poremećaja i fluktuacija u fizičkim sistemima od atomske do planetarne razmjere.

"Giorgio Parisi otkrio je skrivene uzorke u nesređenim složenim materijalima. Njegova otkrića su među najvažnijim doprinosima teoriji složenih sistema", navodi se u saopćenju.

Nobelovu nagradu u ovoj oblasti dodjeljuje Švedska kraljevska akademija, a vrijedna je 10 milion švedskih kruna ili 1,1 milion dolara.

Nobelova nagrada dodjeljuje se svake godine za najveća dostignuća koja su doprinijela čovječanstvu tokom prethodne godine, a ove godine nagrade će biti objavljene u švedskom Stockholmu i norveškom Oslu, od 4. do 11. oktobra.

U pitanju su nagrade za dostignuća iz oblasti medicine, fizike, hemije, književnosti, ekonomije i za doprinos miru, koje su prije 120 godina počele da se dodjeljuju u čast švedskog pronalazača Alfreda Nobela 1833-1896).

Prvi put Nobelova nagrada je dodijeljena 1901. godine, a u početku se dodjeljivala u pet oblasti, da bi od 1968. godine počela da se dodjeljuje i u oblasti ekonomije.

(Fena)