O mentalnom zdravlju tokom pandemije koronavirusa, kao i o načinu nošenja sa socijalnom izolacijom za Source.ba razgovarali smo s psihoterapeutom Ensadom Miljkovićem.

Kada se osoba susretne s novom kriznom situacijom u svom životu postoje brojni faktori koji mogu svakako pomoći da se lakše izbori i očuva svoje zdravlje. Jedan izuzetno bitan aspekt  jeste fokus na sve ono što i dalje imamo pod kontrolom. Početkom ove krize naučili smo jedan novi termin socijalna distanca. Međutim, postoji jedan veoma bitan segmenat socijalne distance koji često zanemarimo. Socijalna distanca, uključuje dobrim dijelom fizičku, ali nikako ne znači potpunu emocionalnu distancu. Pogotovo u ovakvim trenucima. S obzirom da većina nas sada vrijeme provodi na internetu, ovo može biti idealna prilika da se povežemo sa nekim ljudima sa kojima smo izgubili konce, možda i zaboravili. Već sada možete da se javite barem jednoj osobi, prijatelju ili rođaku s kojim niste razgovarali pola godine ili duže, a nekada ste bili bliski i djelili zanimljive razgovore ili izmjenjivali smiješne memove. Pored nekih dalekih možda i zaboravljenih prijatelja, ne smijemo ni zaboraviti ljude koji su nam posebno bliski i dragi. Mi ljudi smo socijalna bića, to je sasvim prirodno. Odrasla osoba može preživjeti bez drugih ljudi i bez emocionalnog ili fizičkog kontakta, međutim, za većinu nas to nije život kakav želimo da živimo, to nije život u skladu sa našim vrijednostima. Čak i povučenim osobama koji su više skloni introvertnoj prirodi, potrebna je pažnja i određeni kontakt sa vremena na vrijeme – kazao je Miljković.


Psihoterapeut Miljković osvrnuo se i na strah, kazavši kako je sasvim prirodno i normalno imati  određenu dozu straha i strepnje u ovoj situaciji. Naprotiv, to je čak i neophodno. Jedna optimalna doza straha nas drži opreznim. U suštini mi trebamo pronaći tu tanku liniju između intenzivne i histerične panike, i s druge strane potpune opuštenosti i ignoriranje situacije. Također, pretjerani optimizam nije od velike pomoći. Važno je proporcionalno analizirati i procijeniti okolnosti te situaciju u kojoj se nalazite. 


Da se vratimo da razgovor o brigama. To ne mora nužno biti profesionalna pomoć. Ja često kažem svojim klijentima da proces psihoterapije može biti odnos između samo jedne osobe. Da budem precizniji mi doslovno možemo sami verbalizirati svoje misli i emocije, ako smo spremni i sposobni na pravi način promatrati. Isto tako vaš pas, mačka, vrt, kuhanje, ispunjavajući hobiji, dobar film – može biti mnogo bolji psihoterapeut za vas, nego što bi bilo koji terapeut mogao ikada biti, za vas! Naravno razgovor sa ljudskim bićem, ipak većini nas najviše pomaže. To može biti prijatelj, partner, rođak, komšija ili profesionalna pomoć. Ako vam je i potrebna psihološka pomoć, ni u tome nema ništa loše. Prvi korak je priznati problem. Srećom postoje brojni kontakti gdje se možete obratiti za pomoć. Nekoliko različitih online grupa podrške. Bitno je da otvoreno kažemo ono što nam leži na duši – pojašnjava Miljković.


Naš sagovornik osvrnuo se i na ljude koji prave stigmu prema osobama koje su zaražene koronavirusaom.


Ljudi se plaše nepoznatog. Ovo nije ništa novo, nažalost. Strah i odbacivanje nije pravi način  na koji se trebamo nositi sa potencijalno zaraženim osobama. Oprez je potreban svakako, ali protiv kolektivne traume, jedino se možemo boriti sa globalnom empatijom. Možda ti ljudi i jesu „krivi“ što su se zarazili, možda nisu slušali savjete, ali to na kraju nije ni bitno. Trebamo svi naučiti lekciju, i zajedno tražiti izlaz. Ovo je situacija gdje posebno dolazi do izražaja izreka, svi za jednog, jedan za sve!


S obzirom da smo preplavljeni informacijama o koronavirusu, zanimalo nas je kako se distancirati od uznemirujućih vijesti, pogotovo znajući da pojedine informacije nisu tačne i mjerodavne.

To je je dobro pitanje. Iznimno je važno dobiti tačne i konkretne informacije, upoznati neprijatelja! Jedan od bitnih koraka u psihoterapiji, jeste psihoedukacija – dobivanje preciznih i istiniti informacija o problemu, između ostalog samo ovaj korak znatno pomaže u daljem radu i smanjivanju opće napetosti i prisutnosti problema. Danas je sve informacija! Danas je sve vijest! Čak vaša kuma ili kum može preko noći izjaviti svoj stručni tekst na društvenim mrežama. Možda je upravu, ako se zasniva na konkretnim logičnim istinitim činjenicama. Nažalost, većinom se zasniva na greški u mišljenju. Ja mislim i/ili osjećam da sam upravu, i to znači da sam apsolutno upravu (emocionalno i kognitivno rezoniranje)! Svjedoci smo da se to svakodnevno dešava. Smatram da i mediji imaju veliki utjecaj. Informacije se trebaju dobro provjeriti prije objave. Vodite računa ko se krije iza teksta, i ne uzimati stvari iz konteksta! Koje su reference te osobe!? Slušajte osobe koje su uložile cijeli svoj život za nauku, a ne estradne osobe ili sportiste koji donose zaključak na osnovu svog ličnog osjećaja. Takve osobe, nažalost imaju ogromnu moć i utjecaj na prosječnog stanovnika naše planete – ističe psihotarapeut te dodaje da u suštini previše informacija iz neprovjerenih izvora, može biti veoma preplavljujuće, pogotovo ako ste skloni anksioznosti ili imate „anksiozni mozak“. U jednom trenutku ne znamo kome više vjerovati. Čak nam istinite informacije zvuče lažno. Veoma jednostavno možemo skliznuti u teorije zavjere! Važno je da pronađete izvor kojem vjerujete, i koji se zasniva na naučnim činjenicama. Isto je važno da uključimo kritičko mišljenje, i da analiziramo informacije na pravi način.


Kada se osoba susretne s novom kriznom situacijom u svom životu postoje brojni faktori koji mogu svakako pomoći da se lakše izbori i očuva svoje zdravlje. Jedan izuzetno bitan aspekt  jeste fokus na sve ono što i dalje imamo pod kontrolom.

Također, psihoterapeut Miljković je pojasnio kako su rad i produktivnost vrlo važni, naročito u trenutku socijalne izolacije. Veoma je važno svoje misli usmjeriti na nešto korisno i kreativno.

Ukoliko radite od kuće bilo bi poželjno da se radni dan ne razlikuje toliko od vašeg prosječnog normalnog radnog dana. Neke sitnice kao, obući se pristojno i raditi za radnim stolom mogu znatno unaprijediti vašu produktivnost. Imati definirane pauze i slično. Izbjegavajte raditi na kauču ili krevetu. Mozak asocira krevet i kauč, sa spavanjem, odmaranjem i nekim drugim sličnim aktivnostima Ovo se ne odnosi nužno samo na rad od kuće. Već i potencijalno neke druge aktivnosti. Ako predugo ljenčarimo, uvuče nam se lijenost u kosti. Produktivnost je navika, ali i lijenost je isto navika! Potrebno je da istreniramo mozak za obje aktivnosti! Pronaći balans između aktivne produktivnosti i opuštenosti. Rad od kuće može biti izazov, pogotovo za osobe koje rade od kuće sa ostatkom porodice. Potrebno je pronaći balans. Vjerujem da ima mnogo aktivnosti koje ne možete trenutno aktivno raditi, ali to ne znači da ne možemo pronaći neke alternative. Možda neće imati isti efekt, ali za sada mogu poslužiti. Ljudi svakodnevno pronalaze nove kreativne načine komunikacije i zanimacije – kaže Miljković, pojašnjavajući kako ne trebamo pretjerivati ni u radu. 

On naglašava da u ovim trenucima ne trebamo biti previše strogi prema sebi.  Ako vam ova situacija izaziva napetost i ne osjećate se posebno kreativnim i to je normalno. Uredu je i da se ponekad ne osjećamo dobro! Svi imamo periode kreativnosti i produktivnosti, ali i dane kada nismo pretjerano produktivni. Nekim osobama je ova situacija veoma traumatična.

Također, psihoterapeut ističe kako naše fizičko zdravlje ima ogromni utjecaj na naša osjećanja, ali i misli. Veoma jednostavno možemo upasti u odmažuće obrasce ponašanja koji mogu dovesti do još većih problema. Ako usporeni period potraje, i sa sobom nosi neka dodatna odmažuća uvjerenja i emocije, možda nije loše porazgovarati s stručnom osobom, te zajedno pronaći rješenje. 

Pokušajte jesti zdravu hranu, dovoljno vode i uravnotežene obroke. Znam da ste kupili tri vreće brašna i treba to potrošiti, ali pokušajte da ne jedete teško bijelo brašno baš svaki dan! I meni lično mnogo nedostaje teretana, ali možete odraditi vježbe vlastitim tijelom, bez opreme. Iskreno preporučujem TABATA trening. Pokušajte, mrziti ćete me nakon samo 4 minute, obećavam. Može se prilagoditi svim uzrastima, i svakom tijelu. U mjestima gdje velika koncentracija ljudi, iskreno ne bih lično ni preporučio duže šetnje, osim osnovnih aktivnosti! Biće vremena za fizičke aktivnosti, ako se svi malo strpimo i radimo na našoj toleranciji na frustraciji – pojašnjava Miljković.

Naš sagovornik ističe kako u situaciji kolektivne neizvjesnosti određena doza humora može biti od  pomoći.  

Humor može znatno pozitivno doprinijeti našem tijelu i umu! Lično čak u psihoterapiji, koristim mnogo humor, pa čak ponekada i sarkazam, naravno poštujući osobu sa druge strane. Humor je jedan vid obrambenog mehanizma, s kojom se osoba nosi u izazovnim situacijama. Sve dok se ne radi o zavaravanju, izraženom odmažućem izbjegavanju ili nerealnom optimizmu, nema ništa loše u tome, naprotiv! Određena doza humora, malo memova može vam staviti barem mali osmjeh na lice, koji nam je svima prijeko potreban u ovo doba. Iskreni osmjeh ustvari čak i na silu stimulacija lica u obliku osmjeha može donekle dovesti do lučenje dopamina i serotonina – hormona sreće i dobrog raspoloženja – kaže Miljković, dodajući kako je osmijeh magija.

Miljković s našim čitateljima podijelio i nekoliko savjeta koji mogu biti od pomoći našem mentalnom zdravlju tokom pandemije koronavirusa.

Pokušajte se fokusirate na sadašnjost, sada i ovde. Prošlost je nepromjenjiva, budućnost uvijek neizvjesna, sve što možemo uraditi jeste fokusirati se na ovaj trenutak. Bez obzira da li se radi o prijatnim ili neprijatnim emocijama. Bez obzira da li se radi o pomažućim ili odmažućim mislima. Možemo analizirati date emocije i misli, u nekim trenutcima čak i promijeniti, ali istinsko prihvatanje je neophodno. Da naučimo živjeti s njima. Da prođu kroz nas, a ne da budu ispred nas. Prihvatanjem ove situacije, korak po korak, možemo pronaći izlaz iz ovog tunela. Istinsko prihvatanje situacije i realnosti se isto može posmatrati kroz prizmu tunela. Iako se ne osjećate prijatno, i oko vas se nalaze grafiti Briga, Anksioznosti, Strahova & Sumnje, ne znači da niste na pravom putu. Bez intenzivne panike, sa dozom opreznosti, te kolektivnom empatijom, korak po korak svi ćemo izaći iz ovog tunela. 

Na kraju naš sagovornik kazao je da ukoliko se sa ovom situacijom ne možemo nositi sami, uvijek se možemo kontaktirati stručnu osobu. Također, Miljković je istakao kako često vodi online radionice kojima se možete pridružiti, a sljedeći besplatni interaktivni psihowebinar Anksioznost & Koronavirus & Mi zakazan je za 3. maj preko facebook stranice Ensad Miljković RE&KBT trener, psihoterapeut i supervizor.



Novinar: Nermana Crnčalo