"Hrvatski jezik Ustavom Republike Hrvatske definiran je kao službeni jezik u Hrvatskoj, jedan je od službenih jezika Europske unije, priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom", ističe Kusić u izjavi, prenosi Hina.

Predsjednik HAZU-a apsurdnim, uzaludnim i besmislenim ocjenjuje inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom.

Deklaraciju je sastavilo 30 osoba iz različitih struka iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, tijekom konferencije "Jezici i nacionalizmi" koja se od travnja do studenoga prošle godine održavala u Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Splitu.

Tekst Deklaracija danas će na konferenciji za medije u Sarajevu predstaviti Enver Kazaz, Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević, Balša Brković i Borka Pavićević.

Na upite novinara da prokomentira deklaraciju, hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da o tom dokumentu deklaraciji na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi, dok je hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala kako je riječ o političkoj inicijativi.

"Nedavno smo proslavili veliku obljetnicu Deklaracije o hrvatskom jeziku pa pretpostavljam da je ovo politička inicijativa koja se i na to željela referirati. U svakom slučaju, kao što znamo kroz povijest, Hrvati su govorili i pisali na hrvatskom jeziku, a hrvatski književnici su oduvijek govorili da pišu na hrvatskom jeziku kada je hrvatski jezik postao službeni", naglasila je ministrica Obuljen Koržinek.

Dodala je kako je pitanje zajedničkog jezika "politički konstrukt" prošlih vremena, te da joj nije jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu.

(Fena / Haris Ahbabović)