„Jedan broj građana BiH putovao je u Siriju i Irak kako bi podržao ISIL i druge terorističke grupe, ali je pravnim i društvenim naporima za sprečavanje nasilnog ekstremizma, taj broj smanjen u odnosu na prethodne godine. Zvaničnici BiH i mediji procijenili su da je otprilike 300 građana BiH otišlo na odredišta u Iraku i Siriji od 2013. godine, od kojih se otprilike 50 vratilo. Zvaničnici Vlade BiH izvijestili su da 2016. godine nije bilo vidljivog protoka inostranih terorističkih boraca“, kaže se u izvještaju.

Dakle, Bosna i Hercegovina je, ipak, bila izložena klevetama upravo u ovo vrijeme koje tretira State Department i to od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Ona je u prošloj godini govorila o stalnom povećanju opasnosti od terorizma u BiH.

Početkom decembra 2016. u Dubrovniku je izjavila kako se treba suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraća hiljade boraca, a ne može se zanemariti niti ''utjecaj nekih drugih država na BiH". Kako Kolinda Grabar Kitarović obavještajno ili množenjem dobije od 300 - nekoliko hiljada to je poseban problem. 

U izvještaju stoji: „Glavne vjerske zajednice u BiH (katoličke, islamske, jevrejske i pravoslavne) nastavile su da rade zajedno preko Međureligijskog vijeća kako bi promovirale toleranciju i suočile se sa aktivnostima nepoštovanja ili nasilnog ekstremizma usmjerenim na bilo koju od zajednica“.

U novembru 2016. godine hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović misli drugačije. Ona je u intervjuu za časopis Defense News kazala da je nestabilnost Bosne i Hercegovine najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj. Na pitanje novinara što je najveća sigurnosna prijetnja Hrvatskoj u bliskom susjedstvu, predsjednica je odgovorila kako je to "nestabilnost Bosne i Hercegovine, koja kao zemlja još nije potpuno politički emancipirana".

Znanstveni skup „Hrvati u BiH nositelji evropskih vrijednosti“, održan je u Neumu. Hrvatska predsjednica je i tamo govorila o navodnom ekstremizmu u BiH. „U Bosni i Hercegovini raste broj ekstremističkih zajednica…“, rekla je Grabar-Kitarović. “Zahtijevamo od Međunarodne zajednice da djeluje na stabilnosti Bosne i Hercegovine i unutarnjim reformskim procesima".

Pisanje zagrebačkog Večernjeg lista u decembru 2016. da BiH postaje središte vehabizma uzburkalo je javnost u BiH, a iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) tvrdili su da u svom izvještaju nisu dali takvu kvalifikaciju. Naravno da se na ta upozorenja Kolinda Grabar nije ni obazirala.

U izvještaju State Departmenta nadalje stoji: „Među javnim ličnostima, muftija i lider Islamske zajednice u BiH reis Husein ef. Kavazović nastavio je da govori protiv "pogrešnog tumačenja islama" koje dovodi do ekstremističkog nasilja. Islamska zajednica učinila je značajan napredak protiv širenja potencijalno ekstremističkih tumačenja islama. U februaru 2016. reis Kavazović zvanično je pozvao članove samoupravnih zajednica (paradžemata) da se pridruže Islamskoj zajednici ili suočavaju se s pravnim posljedicama. Prema zvaničnicima, otprilike 90 posto poznatih paradžemata je od tada prepoznalo autoritet Islamske zajednice, koja sada aktivno nadzire zajednice i imenuje imame“.

Za razliku od ovog američkog izvještaja Grabar Kitarović se u tom vremenu okomila na Islamsku zajednicu BiH.  U isto vrijeme tvrdila je da se „mala IZ Hrvatske uspješno i žilavo bori protiv radikalizma i stavlja na čelo regiona“. Dakle, nešto što je sastavni dio Islamske zajednice BiH ona je stavila na čelo te zajednice i to proglasila borcem protiv radikalizma. 

Konačno ona analizira i seoski život u Bosni i Hercegovini: „Islam koji smo poznavali u BiH se mijenja, postaje radikalniji, posebno u seoskim područjima, mijenja se način života, čak i izgled ljudi u smislu odijevanja i ponašanja i mnogo rigidnije interpretacije vrijednosti islama“, rekla je hrvatska predsjednica.

Šta bi trebala reći danas nakon američkog izvještaja i svega što je izgovorila, a što se danas može nazvati klevetama protiv ove države?  

(NAP/Alen Avdić)