Apelacioni sud je utvrdio da je Lugonja u septembru 2002. godine u Beogradu krio Mladića u svom stanu u Beogradu.

Lugonja je Mladiću, kako se navodi u presudi, obezbjeđivao namirnice kao i druge stvari potrebne za život iako je znao da se bivši komandant Glavnog štaba VRS-a nalazi na optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i da je za njim izdata potjernica.

- Sud je utvrdio da je Lugonja izvršio krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, s obzirom na to da je i sam okrivljeni priznao izvršenje krivičnog djela, da je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, da se Mladić u njegovom stanu zadržao pet – šest dana, da je odluka da primi Mladića u svoj stan bila njegov izbor, a da mu je bila poznata činjenica da je pred MKSJ bila podignuta optužnica za Mladićem i raspisana potjernica. Mladiću je pomogao jer je bio njegov komandant - stoji u obrazloženju odluke, prenosi BIRN-Justice Report. 

Haški tribunal je Tolimira 2015. godine osudio na doživotnu kaznu zatvora ali je u međuvremenu preminuo. 

Lugonja neće izvršiti uslovnu kaznu od šest mjeseci ako isto ili slično krivično djelo ne počini u narednih godinu dana.

Istom presudom, za skrivanje Mladića oslobođeni su krivice Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Janjušević Vasković, Bojan Vasković i Blagoja Govedarica.

Apelacioni sud je utvrdio da Javno tužilaštvo Srbije nije dokazalo da su oni u različitim vremenskim periodima od 2002. do 2006. godine pomagali Ratku Mladiću da ne bude otkriven, iako su znali da je MKSJ izdao naloge za njegovo hapšenje i izručenje zbog podignute optužnice.

Prvostepenom presudom iz maja prošle godine, Prvi osnovni sud u Beogradu je odbio optužbe protiv svih 11 optuženih zbog, kako je rečeno nastupanja zastare.

Apelacioni sud je utvrdio da u ovom slučaju "nije nastupila zastara", ali da "tokom postupka javni tužilac nije ponudio dovoljno jasne i uvjerljive dokaze kojima bi potkrepio svoju optužbu".

Na tu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Republike Srbije.

Ratko Mladić optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam općina u BiH 1992. godine, kao i progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Uhapšen je nakon više od decenije u bjekstvu 2011. godine, a u novembru ove godine se očekuje izricanje prvostepene presude.

(FENA/Amila Alijagić)