Predsjednica Hrvatske je poručila da se zalaže za jedinstvenu i zajedničku komemoraciju jer bi to onda bila kolona zajedništva. Praktički je najavila da će se u tom slučaju i ona pridružiti komemoraciji, a neće Jasenovac posjećivati sama dan ili dva prije službene komemoracije.

- To nije bilo nimalo usmjereno protiv Vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet. Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom - poručila je hrvatska predsjednica.

Ipak, Grabar-Kitarović je tokom razgovora iznijela prilično dvojben prijedlog koji nije promakao slušateljima.

- Pitanje Jasenovca i žrtava ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga ko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatram prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodne komisije, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu - rekla je Grabar-Kitarović.

- Da se tačno utvrdi prava istina, jer smatram da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed. U 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije - rekla je predsjednica Hrvatske.

Njezine izjave izazvale su brojne kritike javnosti. Tako saborski zastupnik SDP-a Bojan Glavašević smatra da je Grabar-Kitarović relativizirala Holokaust.

- Kolinda Grabar Kitarović relativizira Holokaust. Jer to je ono što se događalo u Jasenovcu. Za utvrđivanje te istine nije potrebna nikakva prokleta komisija. Micanje KGK s Pantovčaka nakon ove sramotne izjave više nije pitanje izbora, nego narodnog oslobođenja - poručio je Glavašević.

Javila se i bivša premijerka Jadranka Kosor koja poručuje kako je zaista neugodno da će se neke istine o prošlosti utvrđivati daleko od domovine.

I profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović ostao je prilično šokiran Kolindinom izjavom.

- Baš me zanima kako bi to izgledalo kada bi Angela Merkel predložila isto za Auschwitz - kazao je Jović.

Prema podacima Američkog Muzeja sjećanja na žrtve Holokausta iz Washingtona u Jasenovcu je stradalo između 77 i 99 hiljada ljudi; Centar Simon Wiesenthal govori o 85.000 žrtava, dok je Spomen područje Jasenovac prije četiri godine objavilo izvještaj o 83.145 žrtava. Njihov stav dijeli i, vjerovatno, najrelevantniji historičar na polju istraživanja događaja tokom Drugog svjetskog rata u NDH Slavko Goldstein. 

Istina o onome šta je zločinački NDH režim radio u koncentracionom logoru Jasenovac odavno je poznata svima, tako da najava hrvatske predsjednice da istražuje šta se u Jasenovcu desilo zvuči u najmanju ruku neozbiljno.

(Patria / Haris Ahbabović)