Istaknuli su njihovu dužnost upućivanja izvinjenja koje je prvenstveno važno žrtvama zločina, a potom i društvu u cjelini.

Na konferenciji za medije održanoj u uredu Inicijative mladih za ljudska prava u Zagrebu predstavljen je i priručnik „Kako se ispričati za zločine“, namijenjen svim političarima, a posebno onima na najvišim funkcijama – premijer i predsjednica – kojim se ukazuje na njihovu dužnost izvinjenja preživjelima i porodicama žrtava ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koje su počinili pripadnici državnih institucija.

Iz Inicijative su također pozvali građane da potpišu online peticiju #ISPRIKA koju je pokrenula Inicijativa mladih.

- U Hrvatskoj postoji nedostatak razumijevanja političara za dužnost adresiranja zločina iz prošlosti za koje odgovornost snosi Republika Hrvatska, što je i povod objavljivanja priručnika. Važno je naglasiti kako odgovornost ne predstavlja krivnju naroda i države. Krivnju za zločine nose pojedine osobe i ona se utvrđuje osuđujućom presudom, a političari, društvo i svaki građanin imaju odgovornost osuditi te zločine.

Dvadeset i tri godine nakon završetka rata, niti jedan visoki državni dužnosnik nije uputio iskreno izvinjenje žrtvama zločina i teških kršenja ljudskih prava za koje je nedvojbeno utvrđeno da su počinjeni od strane pripadnika institucija Republike Hrvatske ili jedinica pod kontrolom RH, te se odnos političara prema žrtvama pogoršava iz godine u godinu. Činjenica je i da odgovorni nisu privedeni pravdi, što još više ukazuje na nužnost izvinjenja kao oblika simboličkog prepoznavanja patnje žrtava i minimuma moralne satisfakcije za žrtve – poručuju iz Inicijative.

Dalje dodaju kako izvinjenje upućeno od najvišeg državnog vrha može snažno doprinijeti pomirenju država i društava, prepoznavanju patnje preživjelih i porodica žrtava zločina te vraćanju njihovog dostojanstva.

Prvi koji su dužni uputiti izvinjenje žrtvama VRO Oluje su predsjednica i premijer. S obzirom na funkciju koju obnašaju, ovom simboličkom gestom imaju priliku pokazati da je država spremna priznati činjenice, preuzeti odgovornost za zločine te osigurati da takve radnje ne naiđu na odobravanje i da se više ne ponove. Iskreno izvinjenje upućeno od strane visokih državnih predstavnika pokazuje i kako to društvo ima snage suočiti se s prošlošću te priznati i osuditi nehumana djela.

Također, izrazito je bitan i način upućivanja izvinjenja, što priručnik Inicijative mladih posebno naglašava. Glavna Skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 16. decembra 2005. godine rezoluciju s preporukama državama (u glavi IX. Reparacije za pretrpljenu štetu) da satisfakciju žrtvama omoguće i u obliku javnog izvinjenja, koje uključuje priznanje činjenica i preuzimanje odgovornosti.

Izvinjenja moraju biti javna i dostojanstvena te trebaju biti upućena pred žrtvama i na mjestima koja su značajna za njihova stradanja. Takav javni iskaz mora sadržavati činjenice o tome da su u prošlosti počinjena kršenja ljudskih prava koja su žrtvama nanijela ozbiljnu i nepopravljivu bol te prihvaćanje dijela odgovornosti za ono što je učinjeno ili je propušteno učiniti.

Cilj izvinjenja je osnažiti društvo u cjelini da se suoči s razlozima koji su uzrokovali konflikte i nasilje koji su omogućili masovno kršenje ljudskih prava te da se nedvojbeno potvrdi činjenica da su se zločini dogodili i da su prouzročili neizmjernu štetu žrtvama.


(NAP/Amila Alijagić)