Kao primjer te pojave naveden je slučaj sa Korčule gdje je jednoj porodici, iz hrvatsko-njemačkog braka, koja je sjedila za dva stola, kafa naplaćena različitim cijenama, ali tako da je muž, koji je govorio njemački, platio duplo više od supruge.

Isto se dešava i sa količinom hrane na tanjiru - kada su konobari pomislili da jedan par, muškarac i žena, nisu domaći turisti već stranci donijeli su im mnogo manju porciju, da bi se kasnije izvinili, zamijenili porcije i donijeli izdašniju količinu hrane.

Njemački medij izvještava o praksi naplaćivanja različitih cijena u kafićima i restoranima u Hrvatskoj i navode da im je iz Ministarstva privrede rečeno da se "ne smiju primjenjivati diskriminišući zahtjevi uslovljeni državljanstvom, te mjestom prebivališta ili boravišta".

Naplaćivanjem viših cijena u kafićima i restoranima strancima krši se odgovarajuća uredba EU, kojom je propisano da trgovac "ne smije primjenjivati različite opšte uslove pristupa svojoj robi ili uslugama zbog razloga povezanih sa državljanstvom, mjestom boravišta ili mjestom poslovnog boravišta klijenta".

U Hrvatskoj privrednoj komori navode da ovu pojavu ne bi trebalo gledati "isključivo kroz prizmu domaćeg i stranog gosta nego stalnog cjelogodišnjeg gosta i gosta na privremenom boravku u destinaciji".

Ali, ko će znati ko i koliko boravi na nekom prostoru, jer konobari nisu detektivi.

Nije li "održivi razvoj turizma" moguć samo ako se turista koji je "privremeno boravio u destinaciji" tamo iduće godine i vrati, zaključuje "Deutsche Welle".


(SRNA/Amila Alijagić)