Riječ je o 1946. godine streljanom komandantu nekadašnje Jugoslovenske vojske u otadžbini, koga je historija upamtila kao komandanta četničkih formacija u toku Drugog svjetskog rata. Pripadnici tih formacija za sobom su ostavili brojne zločine počinjene u tom periodu, da bi se pod simbolima četništva ponovili zločini srpskih formacija i u ratovima koji su pola vijeka kasnije pratili raspad Jugoslavije.

Dok većina Desimirovčana ne žele da javno govore o ovom pitanju, tridesetpetogodišnji Aleksandar Radenković se ne ustručava.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je sretan što je Mihailović dobio svoju ulicu u Desimirovcu. Vjeruje da je Mihailović jedna od najznačajnijih ličnosti historije Srbije.

"Svi smo mi učili lažnu historiju koji su komunisti nametnuli. Ali, ja i moji prijatelji smo dosta čitali o đeneralu, slušali objektivne historičare i priče naših djedova koji su ratovali uz Dražu Mihalovića na osnovu čega smo zaključili da su on i Jugoslovenska vojska u otadžbini bili jedine svjetle tačke u Srbiji u Drugom svjetskom ratu i jedina nada za porobljenu Srbiju", kaže Radenković i dodaje da su i njegove komšije podržale ideju da Mihailović dobije svoju ulicu.

U ovom dijelu Srbije tokom Drugog svjetskog rata djelovao je veliki broj pripadnika Mihailovićevog pokreta. Osamdesetsedmogodišnji Ljubomir Babić, kaže da se sjeća priča svog oca o Mihailovićom pokretu.

"Poslije rata se ispostavilo da smo bil na pogrešnoj strani jer su partizani i komunisti sve nas proglasili za domaće izdajnike, a đeneral Dražu i mnoge njegove saborce likvidirali", kaže Babić.

Prpa: Mihailović nije rehabilitovan

Komentarišući za RSE činjenicu da je jedna ulica u kragujevačkom prigradskom naselju i zvanično dobila naziv Đenaral Draža Mihailović, historičarka Branka Prpa ukazuje da do historijske rehabilitacije Mihailovića nije ni došlo.

Ona naime podvlači da "proces koji je vođen na zahtjev pripadnika njegove familije odnosio se samo na nepravilnosti sudskog procesa u kojem je on bio, ali to se nije odnosilo na vrednovanje onog što je Draža Mihailović ostavio iza sebe".

"Prema tome, on nije rehabilitovan. Dakle, ako hoćete nekog da rehabilitujete, morate da organizujete ponovno suđenje, da bi onda ishod tog suđenja bio – kriv je ili nije kriv. To se nije dogodilo. Prema tome, ne može Draža Mihailović da uživa počasti rehabilitovane osobe", ukazuje Branka Prpa.

Međutim, to što su najviši organi vlasti u Kragujevcu donijeli odluku o davanju naziva ulici u čast generalu Draži Mihailoviću, Prpa ocjenjuje kao sramotu za taj grad koji je, kako ističe, "imao toliko žrtava u Drugom svjetskom ratu".

"Ne mogu gradovi u Srbiji dobijati nazive po imenu Draže Mihailovića. To su vrlo ozbiljna pitanja. To čak više nisu ni pitanja revizije historije, pa sad imamo ovakvo ili onakvo stanovište o toj temi, istupajući sa ovim ili onim argumentima. To je civilizacijsko pitanje. To su jako ozbiljne stvari za budućnost jedne zemlje i uopšte za definiciju šta je to njeno kulturno-civilizacijsko naslijeđe", navodi Branka Prpa, prenosi N1.


(Amila Alijagić)