Stručnjakinja sa više od stotinu naučnih radova, profesorica, i zamjenica direktora Instituta za javno zdravlje Srbije, u regiji posljednjih sedmica često doživljava seksističke komentare na koje efikasno i odgovara.

Društvene mreže u Srbiji gore od ružnih komentara koji nemaju nikakve veze s njenim poslom. Rođena je Sarajka, ali u intervjuima ističe da je "stopostotna Hercegovka", odakle su joj roditelji.

Kad je imala 17 godina, njena porodica se, zbog rata, razdvojila, pa je Darija s bratom otišla da živi kod očevih u Bileću, a roditelji su ostali u Sarajevu.

Poslije su preselili u Beograd, gdje je završila medicinu i odabrala epidemiologiju za svoj poziv.

- Prilično sam iznenađenja pitanjima koje se odnose na povezanost spola sa zanimanjem ili određenim angažmanima, aktivnostima, i ne vidim im neki smisao. Mislila sam, i nadala se, da je to pitanje davne prošlosti. Lično nikada nisam imala osjećaj da me neko manje ili više stručno cijeni zbog toga što sam žena. A iskreno, ja baš volim što sam žena – kazala je Kisić-Tepavčević u intervjuu za 24sata.

Dodala je da toplo vrijeme značajno utječe na smanjenje mogućnosti prenošenja kapljičnih infekcija jer virus brže pada na tlo, a i manje vremena, navodi, provodimo u zatvorenim prostorima, gdje je širenje lakše.

- No, najvažnije je sljedeće - virus opstajati može, i množiti se, samo u našem organizmu. Mi smo, dakle, ti koji mu moramo stati na put, i ne dozvoliti mu da pronađe novu osjetljivu osobu koja će mu omogućiti uvjete za opstanak i daljnje širenje – istakla je Kisić-Tepavčević.

Na pitanje, hoće li biti drugog vala, odgovorila je ako virus preživi visoke temperature i UV zrake, izvjesno je da će se pojaviti ponovo, vjerovatno na jesen.

- Međutim, u tom slučaju startamo s nešto stečenog kolektivnog imuniteta, i epidemijski tok bi po pravilu bio blaži. Dosta toga smo, svi zajedno, naučili o ovom virusu. Sad znamo kako mu stati na put. Na početku je većina ljudi sa sumnjom gledala u preporuke fizičke distance, nošenja maski i pranja ruku. Pitali su se da li je moguće da u 21. stoljeću ne možemo ponuditi ništa "pametnije". Ipak, iskustvo je pokazalo da ove preventivne mjere spašavaju živote – naglasila je Kisić-Tepavčević.

Na pitanje – kako ćemo, prije vakcine, steći potreban imunitet, odgovorila je da se pokazalo kako se imunitet kreće u rasponu od dva do pet posto, što je daleko ispod zaštitnog nivoa koji bi, kaže, spriječio epidemijsko širenje bolesti.

- Ali to je značajan napredak u odnosu na početak pandemije, kad smo svi bili osjetljivi. U ovom trenutku moramo uložiti maksimum kako bi onemogućili virus da opstane. Ponavljam, on samo u nama može živjeti, i množiti se – dodala je.

Osvrnula se i na manji broj preminulih na ovim prostorima.

- Narodi na našim prostorima su imali turbulentnu historiju i različite događaje, koji su sigurno učinili da ojačamo i fizički, a i mentalno smo vjerovatno spremniji na različite nepredvidive situacije. Iako bismo voljeli da je tvrdnja veće genetske otpornosti istinita, za to ipak nema nikakvih objektivnih naučnih dokaza – kazala je Kisić-Tepavčević.