Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, koji predsjedava 13. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj rekao je kako je uvođenje eura dobro jer predstavlja prednost za građane, nestat će valutni rizik, a euro će donijeti veliki podsticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga., prenosi Hrvastka Radio Televizija (HRT).
Plenković je obrazložio da je plan da Hrvatska bude u europodručju od 1.januara 2023, te da je u toku faza tehničkih priprema koje se zahtijevaju od strane HNB-a i države za provedbu nacionalnog plana zamjene kune za euro.
"Zašto je uvođenje eura dobro? Tu su prednosti za naše građane. Nestat će valutni rizik. Euro će donijeti velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga", rekao je Plenković.
"Depoziti u eurima čine više od 76% ukupnih oročenih i štednih depozita u bankama, a 50.3% ukupnih plasmana banaka čine plasmani u euru. Namjera je da naglasim nekoliko temeljnih načela procesa koji su uključeni u prijedlog zakona. Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, moramo spriječiti bilo kakve situacije kojima bi se iskoristilo uvođenje eura na štetu potrošača", rekao je premijer, piše u HRT-ovom tekstu.
"Namjera je da se u početku cijene izražavaju dvojno, u kunama i eurima. Cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene i eurima, a potom ćemo plaćati u eurima ali ćemo imati i cijene u kunama", rekao je.
Nakon Plenkovića guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako je u zakonu najvažnije načelo prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede, te da se uklanja ilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tokom prelaska na euro.
"Kad je riječ o procesu promjene kuna u euro, tu je važna zaštita potrošača. Preračunavanje u euro će se u bankama pretvoriti automatski i bez troška", rekao je Vujčić.
Vijčić je rekaockako će brzo javnosti i Nacionalnom vijeću moći predstaviti budući izgled hrvatskih kovanica eura, možda već do iduće sjednice.
"Moramo odraditi zaključnu formalnu proceduru s EK i zemljama članicama eurozone, a potom ćemo predstaviti hrvatske kovanice eura i Nacionalnom vijeću i njihove autore", rekao je Vujčić, na sjednici VIjeća koja je u toku.
Podsjetimo, od ponedjeljka je u javnom savjetovanju prijedlog zakona o euru. Trebat će promijeniti više od 40 zakonskih i više od 70 podzakonskih akata, a već od 5. septembra obavezno je iskazivanje cijena u kunama i eurima. U eurozonu Hrvatska bi trebala ući 1. januara 2023. godine.
Za godinu dana u Hrvatskoj će se plaćati samo eurima, a do tada treba još mnogo toga napraviti, od zamjene gotovog novca, opskrbe banaka i trgovina, do konverzije kredita i depozita.
(Amer Mujezinović)