Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj RTV u Crnoj Gori, Bojanić-Lalović je kazala da treba insistirati na povratku etike građanskog obrazovanja u školama. Kada je riječ o radu Vlade Crne Gore, ističe da su svi sa nestrpljenjem očekivali da se završi period populizma i revanšizma i konačno počne sa radom.


Očuvati građanski i sekularni karakter Crne Gore

“Želim da vjerujem da je u pitanju ozbiljna i odgovorna Vlada koja će raditi u interesu Crne Gore i njenih građana, prije svega na očuvanju građanskog i sekularnog principa Crne Gore”, kaže Bojanić-Lalović.

Ističe i da očekuje da će raditi i na prioritetima, prvenstveno ekonomsko-socijalnoj politici, evropskim integracijama i vladavini prava, kao i reformi bezbjednosnog sektora i zdravstvenog sistema. Izglasavanjem seta zakona, parlamentarna većina čini neke važne korake kada je riječ o anti-kriznim mjerama.

“U prethodnom periodu svjedočili smo divljanju cijena i očekujemo da će nakon izglasavanja Zakona doći do smanjenja cijena goriva od utorka”, navodi Bojanić-Lalović i dodaje da treba voditi računa da se ovaj zakon pravilno primijeni kako se ne bi desilo da prodavci goriva prodaju vrše prema akcizama iz uvoza.


Usvojeni su, podsjeća, i drugi važni zakoni kao što je smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice u Crnoj Gori.

“Vjerujem da ćemo u narednom periodu da odblokiramo procese evropskih integracija i da će Crna Gora vratiti poljuljani imidž u Evropi i da ćemo konačno krenuti putem razvoja i prosperiteta”, poručuje sagovornica Gradske RTV.



Interes učenika i nastavnika u prioritet

Upitana o preispitivanju spornih odluka bivše crnogorske ministrice Vesne Bratić, kao i njenom eventualnmom povratku na prvobitnu poziciju direktorice gimnazije “Slobodan Škerović”, Bojanić-Lalović odgovara da cilj svih iz obrazovnog sektora treba biti interes nastavnika, učenika i obrazovanja.

“Više vremena za gubljenje nemamo, iza nas je godina stagnacije u procesu obrazovanja, a neophodno je puno toga uraditi”, dodaje Bojanić-Lalović.

Kada je riječ o tužbama direktora, Bojanić-Lalović kaže da postoje dvije vrste tužbi – rješenja o razrješenju u kojima su dobili sporove, kao i prestanak radnog odnosa.

“Ne mislim da je neko očekivao da će rješavanjem tužbi biti vraćen na prvobitnu poziciju, već je cilj bio samo da utvrdimo da li je prekršen zakon”, navodi Bojanić-Lalović, ukazujući da je riječ o 157 tužbi.


Bojanić-Lalović smatra da treba motivisati talentovane učenike, ali i nastavnike. Pored poboljšanja materijalnog položaja nastavnika, dodaje, treba unaprijediti obuke nastavnika u Crnoj Gori. Podsjeća da nije u funkciji, odnosno još nije izabran Nacionalni savjet CG – tijelo od kojeg zavisi usvajanje programa i novih udžbenika.

Govoreći o reformi obrazovanja na prostoru Crne Gore, Bojanić-Lalović ističe da je izuzetno važno uraditi analizu i tek onda raditi na promjenama, uz uključivanje učenika, nastavnika i roditelja i svih koji žele da daju doprinos.


RAZVIJANJE MEDIJSKE PISMENOSTI NIKADA NIJE BILO POTREBNIJE

Kada je riječ o medijskoj pismenosti, Bojanić-Lalović ocjenjuje da nikada nije bilo potrebnije raditi na njenom razvijanju. Medijska pismenost je, naglašava, jedna od najvažnijih pismenosti 21. vijeka.

“Neophodno je raditi sa djecom već od predškolskog uzrasta, jer vrlo rano počinju da koriste pametne uređaje i susrijeću se sa raznim štetnim sadržajima. Važno je da mladi nauče da čitaju medijsku poruku i prepoznaju lažnu vijest, jer podjednako nanosimo štetu kada dijelimo neprovjerenu vijest kao i kada je plasiramo”, ocjenjuje Bojanić-Lalović.


Trenutno je, kaže, kriza kada je riječ o medijima i sve se plasira pod velom slobode govora. Ovo je momenat koji zahtijeva i odgovorno novinarstvo ali i, kako zaključuje, rad na zakonima koji regulišu rad medija.


(Amer M.)