Rođen je 1986. godine u Podgorici. Osnovne studije u oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je bio student generacije, navodi N1. 

Magistarske studije u oblasti ekonomije je završio na Oxfordu i bio je stipendist britanske vlade.

Radno iskustvo započeo je u NLB banci u Podgorici, zatim je radio u Deutsche banci u Frankfurtu. Od 2014. godine radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u timu za ekonomsku i političku analizu, prvo kao ekonomski analitičar za regiju jugoistočne Europe, a nakon unaprijeđenja na poziciju ekonomista, pokrivao je zemlje Zapadnog Balkana iz ureda u Podgorici.

Godine 2018. unaprijeđen je i postao je glavni ekonomist, sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz ureda u Bukureštu.

Druga iskustva i usavršavanja stjecao je u okviru njemačke Fondacije Konrad Adenauer, Londonske škole ekonomije, Sveučilišta u Pekingu, Liderske akademije Sveučilišta Standford i drugih, prema biografiji koju je objavio pokret „Europa sad“.

Autor je više stručnih radova i koautor dvije knjige.

Oženjen je i otac troje djece.

U Vladi Crne Gore, koju je predvodio Zdravko Krivokapić, Milatović je obavljao funkciju ministra ekonomskog razvoja, na kojoj se nalazio od 4. prosinca 2020. do 28. travnja 2022. godine.

Nakon pada Krivokapićeve vlade, s Milojkom Spajićem (ministrom financija u toj vladi) je osnovao Pokret „Evropa sad“, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svog jednogodišnjeg mandata.

Za predsjednika Crne Gore se kandidirao „slučajno“, odnosno nakon što je Državna izborna komisija odbila kandidaturu Milojka Spajića zbog spora oko dvojnog državljanstva.

Tijekom predizborne kampanje je napadnut na mitingu u Cetinju, kada su Milatovića ispred Sportskog centra dočekali ljudi koji su ga počeli vrijeđati i psovati, da bi potom nasrnuli na njega, a zaštitili su ga pripadnici osiguranja i policije.

Milatović je nakon glasanja u Podgorici izjavio da na izborima u Crnoj Gori građani biraju između politike prošlosti, siromašta, podjela i politike budućnosti i razvoja, navodi N1. 




(A.R.)