Tužioci su od žalbenog vijeća zatražili i da Karadžića proglasi krivim za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih općina, dijelo za koje je prvostepenom presudom bio oslobođen krivice.

Tribunal je Karadžića (71), 24. marta prošle godine, proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-1995.

Raspravno vijeće oslobodilo je Karadžića krivice po tački optužnice po kojoj je progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva u šest bosanskih općina dosegao razmjere genocida.

U žalbi, čiju je redigovanu verziju sud u Hagu danas objavio, Tužilaštvo ocjenjuje da su nalazi iz prvostepene presude "u većini detaljni, sveobuhvatni i čvrsti", ali da zbog "manjkavog pristupa" sudija u nekim njenim dijelovima "presuda ne odražava cjelokupnu Karadžićevu krivičnu odgovornost i u nedovoljnoj mjeri ga kažnjava za njegove zločine".

U tri od četiri osnove za žalbu, tužioci tvrde da su sudije, pogrešnim tumačenjem činjenica i prava, došle do nepravilnog zaključka da Karadžić, u šest općina, nije imao genocidnu namjeru da uništi Muslimane i Hrvate kao etničke grupe.

Po žalbi, taj zaključak nije u skladu s dokazima na osnovu kojih je samo raspravno vijeće utvrdilo da su srpske snage, pod Karadžićevom vrhovnom komandom, brojnim zločinima - ubistvima, okrutnim tretmanom, nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima, seksualnim nasiljem - nesrpsko stanovništvo prognale, odnosno "trajno uklanjale sa teritorija na koje su Srbi polagali pravo".

Po prvostepenoj presudi, ti zločini počinjeni su u okriru udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je Karadžić bio protagonista, s ciljem da se na velikim dijelovima teritorije BiH stvori srpska država.

U četvrtoj žalbenoj osnovi, tužioci tvrde da kazna od 40 godina zatvora "ne odražava na pravi način nalaze samog raspravnog vijeća i njegovu analizu težine Karadžićevih zločina".

Po Tužilaštvu, nalazi sudija o Karadžićevoj ključnoj ulozi u zločinima u Sarajevu i Srebrenici i sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, svaki za sebe, zahtjevaju kaznu doživotnog zatvora.

- Uzeti u obzir zajedno, predstavljaju najteži skup zločina ikada pripisan jednoj osobi pred Tribunalom i zahtjevaju najvišu raspoloživu kaznu - doživotni zatvor - tvrde tužioci.

Ocjenjujući da bi samo izuzetne olakšavajuće okolnosti mogle opravdati manju kaznu, Tužilaštvo je naglasilo da "takvih olakšavajućih okolnosti u ovom predmetu nema".

Karadžić je u svojoj žalbi ocijenio da je prvostepena presuda, koju mu je izrekao Tribunal, "nepravična" i da je čitav proces bio "manjkav".

Bivši predsjednik RS negirao je u žalbi da je dokazana njegova odgovornost za zločine za koje je nepravosnažno osuđen.

U nastavku postupka, optužba i odbrana imaju rok do 15. marta da, pisanim podnescima, odgovore na žalbu suprotne strane. Žalbeno vijeće potom će zakazati usmenu raspravu o žalbama na prvostepenu presudu.

(Avaz/Amila Alijagić)