Drugi krug glasanja u parlamentu predviđeno je da bude održan od 18. do 21. januara, nakon čega će zakon koji se odnosi na ustavne promjene 23. ili 24. januara biti upućen na ratifikaciju predsjedniku države Recepu Tayyipu Erdoganu. Nakon što predsjednik ratificira usvojeni zakon biće određen tačan datum održavanja referenduma u vezi sa ustavnim promjenama. Prema trenutnim predviđanjima vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK PartI), referendum bi mogao biti održan najranije 16. marta ili najkasnije u nedjelju 16. aprila 2017. godine. 

Kasno večeras usvojeni 18. amandman predviđa ukidanje regulative kojom je predviđeno da predsjednik države po izboru na tu funkciju prekida veze sa partijom koju je predvodio ili čiji je član do predsjedničkih izbora bio.

Isti amandman predviđa povećanje broja poslaničkih mjesta u turskom parlamentu sa sadašnjih 550 na 600. U skladu sa ustavnim promjenama, predsjednički izbori će se održavati svakih pet godina, zajedno sa parlamentarnim.

Na današnjoj sjednici tajnom glasanju u vezi sa 17. amandmanom pristupila su 484 poslanika, a prijedlog je podržalo njih 342. Protiv je bilo 135 poslanika, dvoje ih je bilo suzdržano. Tri glasačka listića nisu popunjena, a dva su bila nevažeća.

Prema tom amandmanu, parlamentarni i predsjednički izbori biće održani 3. novembra 2019. godine. Do narednih izbora, aktuelni poslanici i predsjednik ostaće na toj funkciji. 

Ustavne reforme i prelazak na predsjednički sistem u Turskoj je na političkom dnevnom redu već duže vrijeme.

Ustavna komisija Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) je 30. decembra prošle godine usvojila prijedlog zakona o ustavnim promjenama u toj zemlji, a koji je 20 dana ranije proslijeđen predsjedniku parlamenta te zemlje Ismailu Kahramanu. 

Rasprava o prijedlogu zakona, koji je potpisalo 316 zastupnika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti), trajala je 10 dana.

Set ustavnih promjena najprije se sastojao od 21 amandmana, da bi broj amandmana kasnije bio smanjen na 18. Jedna od najvažnijih stavki u setu ustavnih promjena je uvođenje predsjedničkog sistema što podrazumijeva smanjenje broja ministarstava. Također, osoba koja bude izabrana za predsjednika neće prekinuti vezu sa svojom partijom. Predsjednik države će također, imati ovlasti za imenovanje visokih zvaničnika u javnoj upravi. 

Ustavne promjene obuhvataju izmjene prema kojima se broj zastupnika u turskom parlamentu sa 550 povećava na 600. Minimalna starosna dob za ulazak u turski parlament biće smanjena sa 25 na 18 godina. Pored AK Partije, set ustavnih promjena podržala je i opoziciona Partija nacionalnog pokreta (MHP).

Premijer Binali Yildirim ranije je ukazao na značaj ustavnih promjena u toj zemlji rekavši kako će predsjednički sistem značajno doprinijeti daljnjem jačanju i razvoju Turske na svim poljima.



(Anadolu Agency)