Kršćanski demokrati Angele Merkel sinoć nisu uspjeli ubijediti lidere Liberala (FDP) i Zelenih da nađu kompromis.


Razlike u stavovima o imigrantima, finansijama i zaštiti okoline bile su tolike da ni 15 sati razgovora nije donijelo približavanje stavova.

Kako prenose mediji, pregovori su nastavljeni danas. Ako se dogovor ne postigne, vrlo je izgledno održavanje novih izbora.  No, niko od učesnika razgovora nije sklon toj opciji.

U izjavama za domaće medije najavljuju kompromis.

- Zajednički je stav da trebamo iskoristiti dane pred nama da nađemo rješenja i prevladamo trenutni zastoj – izjavio je lider Liberala Kristijan Lindner (Christian).

Sama Merkel već je ranije medijima istakla da će pregovori biti teški.

Ona je suočena s bavarskim kršćanskim socijalistima (CSU), koji zahtijevaju da se ograniči prijem imigranata na 200.000 godišnje.

Zeleni se tome kategorički protive. Ova je stranka već odustala od svog zahtjeva da se do 2030. godine ugase sve termoelektrane u Njemačkoj, ali zahtijevaju da se ograniči emisija štetnih gasova iz njenih postrojenja.

FDP nije spreman udovoljiti zahtjevu Zelenih u cjelosti. Dodatno, Liberali za sebe traže mjesto ministra finansija, što CDU nije voljan naprviti.

Nakon 12 godina na mjestu kancelara, Merkel ne želi po svaku cijenu novi mandat.

Protekli izbori donijeli su joj manje glasova, mada su očekivanja bila da će proći puno gore nego li su građani presudili na glasalištima, prenosi Avaz.

Mediji javljaju da nikome ne odgovaraju prijevremeni izbori. Čak ni krajnje desničarskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Iako je ta stranka zabilježila historijski uspjeh ušavši u parlament, suočila se s mogućnošću raspada.

AfD se smatra neofašističkom strankom. Odmah nakon zatvaranja birališta, došlo je do raskola u partiji, a raslojavanje na manje i više radikalne je nastavljeno.

No, stanje je mnogo gore kod tradicionalnih stranaka, pa bi – u konačnici – upravo radikali AfD-a mogli biti jedini koji bi profitirali iz prijevremenih izbora.

Na ruku im ide i stav Nijemaca koji nisu skloni novom izlasku na izbore. Više istraživanja javnog mnijenja pokazalo je da čak dvije trećine birača ne želi ponovo izaći i glasati, već traže da političari postignu dogovor, piše Avaz. 

(Alen Avdić)