- Realizirali smo sve naše obaveze iz evropske agende Bosne i Hercegovine i u ovom trenutku, osim eventualno dopunskih pitanja koja ćemo dobiti, mi nemamo drugih uvjeta. Dakle, nalazimo se pred kandidatskim statusom i to je svakako jedan od najvećih uspjeha – poručio je Zvizdić.

Zvizdić je poručio kako bi BiH, ako nastavi ovom dinamikom, do 2025. godine mogla završiti proces svih pregovaračkih poglavlja.

Samo dan nakon samopohvala Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, iz Brisela je stigao pravi šamar vlastima u BiH. Evropska komisija je u utorak usvojila godišnji paket proširenja u kojem se kaže da Bosna i Hercegovina tokom prošle godine nije postigla nikakav napredak.

- Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme svoje javne uprave i tokom prošle godine nije postignut nijedan napredak. Strategija za cijelu zemlju za reformu javne uprave je u izradi i treba da se usvoji. Daljnja fragmentacija državne službe u entitetu Federacija te na kantonalnom nivou povećala je rizik od politizacije. Bosna i Hercegovina ima određeni nivo spremnosti u pogledu svog pravosudnog sistema. Postignut je određeni napredak u pravosuđu, ali sveukupno posmatrano, reforme napreduju sporim tempom. Bilo koja izmjena zakona o krivičnom postupku treba biti u skladu s međunarodnim standardima i ne bi trebala ugroziti sposobnost institucija da rješavaju slučajeve teškog organiziranog kriminala, korupcije i drugih izazove za vladavinu prava. Također postoji određeni nivo spremnosti u pogledu borbe protiv korupcije. Međutim, korupcija je široko rasprostranjena te je i dalje pitanje koje izaziva zabrinutost. Bosna i Hercegovina ima određeni nivo spremnosti za borbu protiv organiziranog kriminala.

Određeni napredak je postignut, naročito usvajanjem nove strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i njegovo suzbijanje te ispunjavanjem akcionog plana za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, što je rezultiralo time da Bosna i Hercegovina više neće biti predmet Radne grupe za finansijske mjere u borbi protiv pranja novca. Međutim, potrebni su značajni napori u vezi sa finansijskim istragama i unapređenjem kapaciteta za borbu protiv terorizma kao i poboljšanje saradnje sa susjednim zemljama po pitanjima upravljanja granicom.

Postignut je određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina. Međutim, potrebna su suštinska unapređenja strateškog, pravnog, institucionalnog i političkog okvira za poštivanje ljudskih prava. To uključuje slobodu izražavanja gdje se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak učinkovite provedbe zakonodavstva za sprječavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u porodici, i dalje izaziva zabrinutost. Neophodan je sveobuhvatniji i integrisani pristup populaciji roma kako bi se potakla njihova socijalna inkluzija.

Usaglašavanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU se tek treba unaprijediti.

Kapacitet za upravljanje migracijama, posebno u radu sa ranjivim grupama, treba dalje jačati.

Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Određena poboljšanja poslovnog okruženja su postignuta, a finansijski sektor je ojačan. Ključna preostala pitanja su slaba vladavina prava, još uvijek loše poslovno okruženje, fragmentirana i neučinkovita javna uprava te znatne neuravnoteženosti tržišta rada, povezane sa slabim obrazovnim sistemom, slabim institucionalnim kapacitetima te nepoticajnom investicionom klimom. Pored toga, siva ekonomija je i dalje značajna.

Bosna i Hercegovina je postigla određeni napredak i ostala u ranoj fazi ostvarivanja kapaciteta da se nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama unutar Evropske unije. Sveukupni nivo obrazovanja i izdvajanja za istraživanja i razvoj su i dalje niska. Kvalitet stvarnog kapitala ugrožen je nedovoljnim investiranjem. Transportna i energetska infrastruktura nedovoljno je razvijena. Brzina strukturnih prilagodbi je spora, iako je zabilježena određena diversifikacija u regionalnoj trgovinskoj strukturi zemlje.

U pogledu izmjena Izbornog zakona BiH navodi se kako svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije. Odluka Ustavnog suda iz 2010. godine o poštivanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara da glasaju na lokalnim izborima tek se treba provesti. Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o akcizama, negativno su uticalo tenzije između vladajućih koalicionih stranaka i opstrukcije od strane opozicionih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim nivoima, što je dovelo do usporavanja tempa reformi. Reformska agenda se učinkovito provodila kada su državni i entitetski nivoi sarađivali na koordiniran način. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju "Sejdić-Finci" i drugim povezanim slučajevima.

Na funkcionisanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine uticalo je izražavanje oprečnih stavova pojedinih članova Predsjedništva o brojnim pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti u oblasti vanjske politike. Vijeće ministara usvojilo je još strategija za cijelu zemlju u oblastima kao što su okoliš i ruralni razvoj. Međutim, s iznimkom nekoliko reformi i posebno usvajanja zakona o akcizama, provedba brojnih reformi je kasnila zbog nedostatka dogovora između članova vladajuće koalicije. Strategije za cijelu zemlju u oblastima kao što su energija, zapošljavanje ili upravljanje javnim finansijama tek trebaju da se usvoje. Mehanizam koordinacije po pitanjima vezanim za EU počeo je funkcionisati u junu 2017. godine sa pripremanjem odgovora zemlje na Upitnik Evropske komisije. Nacionalni program za približavanje zakonodavstva zemlje pravnoj stečevini EU tek treba da se usvoji – navodi se u izvještaju.

Nakon dva potpuno oprečna izvještaja u samo dva dana od strane Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i Evropske komisije, postavlja se pitanje da li domaći političari žive u paralelnom svijetu u odnosu na građane čije bi interese trebali zastupati?

Zbog lošeg stanja u državi, hiljade ljudi odlaze u potrazi za boljim životom u zemlje Evrope, a domaća vlast ubjeđuje građane da žive dobro i da su svakim danom sve bliže ulasku u EU.

Domaći političari očito ne razumiju život svojih građana i njihove potrebe ili svjesno iznose neistine o stanju u zemlji. Teško je reći šta je gore.

(NAP/Alen Avdić)