- Prisilni povratak ili protjerivanje izbeglica i tražilaca azila u njihovu domovinu kršio bi međunarodno pravo, koje zabranjuje povratak ljudi u mjesta gdje bi se mogli suočiti s progonom ili bi njihovi životi bili ugroženi - kazala je ona. 

Više od 700.000 Rohinja izbjeglica prešlo je u Bangladeš iz zapadnog Mijanmara, tvrde agencije UN-a, nakon što su Rohinja pobunjenici napali snage sigurnosti u augustu 2017., izazivajući krvavu vojnu odmazdu.

Dvije zemlje dogovorile su se 30. oktobra da povratak u Mijnamar započne sredinom novembra. Tokom dana je visoki zvaničnik UNHCR-a Volker Turk saopćio da se još nisu stekli uslovi u državi Rakhine za povratak Rohinja, pozivajući se na ograničenja njihovom kretanju i na nedostatak političkih prava, među kojima i prava na državljanstvo. 

- Svjedočimo teroru nad Rohinjama i panici među izbjeglicama u Cox's Bazaru, koji su suočeni s rizikom da budu vraćeni u Mijanmar protiv njihove volje - navidi Bachelet u saopćenju, dodajući da su dvojica ljudi pokušali samoubistvo.

- Kršenja ljudskih prava počinjena nad Rohinjama u Mijanmaru prerasla su u najteže zločine, ukljućujući zločine protiv čovječnosti, moguće čak i genocid - kazala je ona, misleći na zločine koje su dokumentirali istražitelji UN-a.

Uz skoro potpuni nedostatak odgovornosti i uz kršenja prava koja se sada dešavaju, povratak Rohinja izbjeglica u Mijanmar u ovom momentu znači da ih praktično vraćamo u začarani krug kršenja ljudskih prava kroz koji  ta zajednica decenijama prolazi - kazala je.

Ured UN-a za ljudska prava nastavlja da prima izvještaje o kršenjima prava Rohinja na sjeveru savezne države Rakhine u Mijanmaru - uključujući i ubistva, nestanke i selektivna hapšenja, saopćila je Bachelet, prenosi Reuters.

(Fena / Haris Ahbabović)