23.8.2019. 19:03
0
Priznavanje diploma u Njemačkoj - građani BiH drugi po broju zahtjeva
Sistem priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih van Njemačke prilično je složen. I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnijetih zahtjeva za priznanje u 2018. U Njemačkoj je tokom 2018. godine podnijeto ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inostranih diploma o stručnoj kvalifikaciji. Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija sa 3.291 zahtjevom.

Tako na listi prednjače zemlje koje su van Evropske unije. Slijede Poljska i Rumunija, potom ponovo zemlja van EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.

I dalje dug put do vize
Iako njemačko Ministarstvo spoljnih poslova smatra da je olakšan postupak sticanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora da podnese u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenta se potom provjeravaju i to može da potraje – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna saglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između „vođenja akademske titule" i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog univerziteta i to nije laka procedura posebno kada je riječ o društvenim naukama.

„Vođenje akademske titule" je, pak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog univerziteta. To znači da nije potrebno sravnjivanje nivoa akademskog znanja, ali i da njemačka država ne odgovara za kvalitet diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uslovima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o ljekarima).

Pravila za starije od 45 godina
Prema stručnjaku Njemačkog instituta za privredu, Vida Gajs-Tenea, najveći broj došljaka sa Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potreban nivo B1, a za mjesto u obrazovanju B2.

Stariji od 45 godina će još u svojoj domovini morati da dokažu da su dovoljno uplaćivali u penzijsko osiguranje. To je jedna mogućnost. Druga je da na novom radnom mestu u Njemačkoj zarađuju najmanje 3.600 eura bruto. Pozadina ove mjere je da se zbog novog zakona o useljavanju ne desi da stariji od 45 godina dolaze u Njemačku i već poslije nekoliko godina padnu na teret njemačkog socijalnog sistema, prenosi N1.


(Amila Alijagić)

0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.