Dobra je vijest da mutacije nisu smrtonosnije, rekao je Trevor Bedford, čija stranica NextStrain.org prati genom virusa pomoći uzoraka iz svih dijelova svijeta.

Stručnjaci sekvencioniraju genome koronavirusa i otkrivaju sojeve koji su se pojavili otkako je virus prošle godine prvi put prešao sa životinje na čovjeka.

Njihovi radovi "pokazuju kako virus migrira i dijeli se u slične, ali nove podtipove", piše USA Today.

"Na pitanje mijenja li se genetski, odgovor je apsolutno da", kaže epidemiolog s Harvarda Marc Lipsitch.

"Pitanje je je li se dogodila neka promjena koja određuje smjer kretanja bolesti ili prijenos ili druge stvari koje su važne za ljude", dodao je.

Novi sojevi su tek neznatno promijenjeni i nema razlike u letalnosti, ističu stručnjaci.

"Uočena stopa mutiranja (oko dvije mjesečno) su posve uobičajene za viruse", napisao je Bedford na Twitteru. "Gripa obično ima isti broj mutacija, čak i nešto više", dodao je.

I dok dosad dešifrirani genomi pružaju informaciju o tome kako se njegovo širenje može zaustaviti i pomaže li tome održavanje razmaka među ljudima, a sve pokazuje da pomaže, oni nisu ništa više od skice, upozoravaju znanstvenici.

Slažu se oko toga da još puno toga treba otkriti, ali mikroskopske im promjene pomažu da utvrde patogeni put kroz ljudsku populaciju.

"Epidemije se mogu pratiti", rekao je Charles Chiu, profesor infektologije na Kalifornijskom sveučilištu. "U stanju smo gotovo u stvarnom vremenu sekvencionirati genom kako bi utvrdili koji sojevi ili rodovi cirkuliraju", dodao je.