Zajedničkim djelovanjem EU-a prvenstveno će se nastojati odgovoriti na trenutačnu zdravstvenu krizu i posljedične humanitarne potrebe, ojačati zdravstveni sistem kao i sistemi vodosnabdijevanja i kanalizacije partnerskih zemalja, kao i njihovi istraživački kapaciteti i pripravnost za suočavanje s pandemijom te ublažiti socioekonomske posljedice krize. Kao oslonac tim mjerama Unija će partnerskim zemljama osigurati finansijsku podršku u iznosu od preko 15,6 milijardi eura iz postojećih sredstava za vanjsko djelovanje. U saradnji s partnerskim zemljama vodimo računa o tome da se značajna finansijska sredstva EU-a koja su već dodijeljena usmjere na ublažavanje posljedica pandemije u tim zemljama.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ističe: „Virus ne poznaje granice. Ovakav globalni izazov zahtijeva snažnu međunarodnu saradnju. Evropska unija neumorno radi na suzbijanju pandemije. Znamo da samo zajedničkim snagama možemo zaustaviti širenje koronavirusa u svijetu. Stoga će Unija sazvati virtualnu donatorsku konferenciju kako bi mobilizirala potrebna sredstva i podržala Svjetsku zdravstvenu organizaciju pri pružanju pomoći najugroženijim zemljama.“

Visoki predstavnik/potpredsjednik Josep Borrell dodaje: „Na pandemiju koronavirusa moramo odgovoriti ujedinjenim, globalnim djelovanjem. Evropska unija i njezine države članice daju svoj doprinos suzbijanju aktualne zdravstvene krize i njezinih teških posljedica, u Uniji i u inostranstvu. Dok činimo sve kako bismo pomogli svojim građanima, moramo pružiti pomoć i našim partnerima u najbližem susjedstvu i šire kako bismo ublažili negativne posljedice na njihove izvore prihoda, stabilnost i sigurnost. Njihovi problemi su i naši problemi. Ovo je globalna borba i pobijedit ćemo ili izgubiti zajedno. Samo saradnjom, zajedničkim djelovanjem na međunarodnom nivou i multilateralnim rješenjima možemo napredovati prema istinskoj zajedničkoj budućnosti.“

Komesarka za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen pojašnjava: „Nismo sigurni sve dok pandemija ugrožava živote u bilo kojem dijelu svijeta. Iz toga proizlazi potreba za međunarodnom saradnjom i partnerstvima. Moramo sarađivati kako bismo prevladali zajedničke izazove. Evropska komisija danas ide korak dalje i pokreće snažan globalni odgovor kroz paket od preko 15,6 milijardi eura za zajedničko djelovanje s partnerskim zemljama, posebno u Africi, za sigurniju budućnost svakoga od nas.“

Komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi navodi: „U okviru našeg globalnog odgovora na pandemiju koronavirusa, više od 3,8 milijardi eura predviđenih sredstava za Zapadni Balkan i naše neposredno istočno i južno susjedstvo preusmjeravamo u rješavanje njihovih sadašnjih stvarnih potreba, a to su hitan odgovor na zdravstvenu krizu, jačanje zdravstvenih sistema i ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije. Dijelimo isti kontinent i samo zajedno možemo uspjeti.“

Komesar za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič upozorava: „Suočavamo se s potencijalno najvećom humanitarnom krizom zadnjih decenija. Vjerovatno je da će posljedice pandemije koronavirusa na najugroženije zemlje, migrante i najugroženije grupe biti veoma teške. To se posebno odnosi na izbjegličke kampove i kampove za interno raseljena lica, koje borave u skučenim i često nehigijenskim uslovima. Stoga moramo odlučno odgovoriti na ovu javnozdravstvenu krizu, omogućiti humanitarnim akterima da i dalje pružaju pomoć i spašavaju živote te podržati promet i logistiku za ključne humanitarne operacije.“

Paket mjera u okviru inicijative Tim Evropa („Team Europe”)

Unijin odgovor temelji se na pristupu Tim Evropa, s ciljem spašavanja života kroz brzu i ciljanu podršku našim partnerima u borbi protiv pandemije. Kombiniraju se sredstva Unije, njezinih država članica i finansijskih institucija, prvenstveno Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se podržale partnerske zemlje, bilo da je riječ o kratkoročnim potrebama ili dugoročnim strukturnim učincima na društva i privredu. Prvi paketi mjera inicijative Tim Evropa već se provode u najbližem susjedstvu, odnosno, u zemljama Zapadnog Balkana, od istoka ka jugu.

Kao globalni akter i bitan akter u međunarodnom sistemu pomoći Unija će promovirati koordinirani multilateralni odgovor, u partnerstvu s Ujedinjenim narodima, međunarodnim finansijskim institucijama te G7 i G20.

Evropska unija nastavlja prilagođavati svoj odgovor razvoju situacije te se planira usmjeriti na najpogođenije zemlje kojima je potrebna zdravstvena podrška, kao što su zemlje u Africi, u susjedstvu, na Zapadnom Balkanu, na Bliskom istoku, u Sjevernoj Africi, u dijelovima Azije i na Pacifiku, u Latinskoj Americi i na Karibima. Odgovor Unije će se usmjeriti na najugroženije grupe, među kojima su migranti, izbjeglice, interno raseljena lica i zajednice koje su ih primile. Odgovr će uključivati i strateške ciljeve utvrđene u evropskom Zelenom planu i u Digitalnoj agendi.

Od ukupnog paketa od 15,6 milijardi eura 3,25 milijardi eura namijenjeno je Africi, od čega 1,19 milijardi eura zemljama iz sjevernoafričkog susjedstva.

Unija će osigurati podršku u iznosu od ukupno 3,07 milijardi eura za cijelo susjedstvo i to 2,1 milijardu eura za partnerske zemlje iz južnog susjedstva, 962 miliona eura za partnerske zemlje iz istočnog susjedstva i 800 miliona eura za Zapadni Balkan i Tursku.

Ukupni paket uključuje i 1,42 milijarde eura u obliku garancija za Afriku i susjedstvo iz Evropskog fonda za održivi razvoj (EFOR).

Azijske i pacifičke zemlje će dobiti podršku od 1,22 milijarde eura, 291 miliona eura namijenjeno je regiji afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, 918 miliona eura partnerskim zemljama u Latinskoj Americi i Karibima, a 111 miliona eura prekomorskim zemljama i područjima.

Praktična realizacija globalnog paketa Unije

Predviđena su 502 miliona eura za hitne mjere koje će, među ostalim, biti usmjerene na sljedeće:

- pružanje hitne podrške planovima odgovora Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda, te odaziv na apel Crvenog križa i Crvenog polumjeseca radi jačanja pripravnosti i odgovora na hitne situacije u zemljama sa slabijim zdravstvenim sistemima i zemljama koje se suočavaju s humanitarnim krizama,

- pružanje hitne humanitarne pomoći u pogođenim zemljama, posebno u pogledu zdravlja, vode, sanitarnih uslova i higijene te logistike,

-  podrška povećanju proizvodnje lične zaštitne opreme i medicinskih proizvoda u Evropi kako bi se zadovoljile hitne potrebe u Evropi i u partnerskim zemljama,

- organizacija slanja nematerijalne pomoći pogođenim zemljama putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu

- osiguranje garancija i rezervi likvidnosti domaćim bankama putem međunarodnih finansijskih institucija i evropskih institucija za finansiranje razvoja, uz podršku Evropskog fonda za održivi razvoj,

- podrška globalnim mjerama za suzbijanje izvoznih ograničenja i osiguravanje cjelovitosti lanaca snabdijevanja, posebno za osnovne medicinske potrepštine i farmaceutske proizvode,

- uključivanje zemalja Zapadnog Balkana u inicijative EU-a, poput Sporazuma o zajedničkim javnim nabavkama medicinske opreme i evropskog sistema brzog uzbunjivanja za zarazne bolesti. Fond solidarnosti EU-a bit će dostupan i zemljama koje su u fazi pristupnih pregovora.

Predviđeno je 2,8 milijardi eura za podršku istraživačkim kapacitetima, zdravstvenim i vodoopskrbnim sistemima. Između ostalog, Unija:

- pruža podršku partnerskim zemljama u izgradnji otpornih, fleksibilnih zdravstvenih sistema i sistema socijalne zaštite,

-  pruža podršku komunikaciji i informiranju o osnovnim zaštitnim mjerama i savjetima o higijeni radi sprečavanja širenja pandemije,

-  omogućava da se dio sredstava EU-a iz globalnih zdravstvenih inicijativa, kao što su Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Globalni savez za vakcinaciju i imunizaciju (GAVI) i Globalni instrument za finansiranje, iskoristi u svrhu borbe protiv koronavirusa, a da se ključni zdravstveni programi pritom nastave provoditi,

- pruža podršku daljem istraživanju u oblasti dijagnostike, terapije i prevencije te, nakon što vakcina postane dostupna, brzom odobravanju i subvencioniranju vakcina te slanju vakcina u ugrožene zemlje,

- pruža podršku osposobljavanju stručnjaka, epidemiološkom nadzoru te jačanju regionalnih zdravstvenih organizacija u Africi, Latinskoj Americi i Karibima te u Aziji i na Pacifiku,

- poziva zemlje kandidatkinje na Zapadnom Balkanu na učešće u Odboru EU-a za zdravstvenu sigurnost te razmatra najbolje načine za njihovo povezivanje s mjerama Odbora,

- podržava jednak pristup zdravstvenom sistemu za migrante, izbjeglice i zajednice domaćine.

Predviđeno je 12,28 milijardi eura za ublažavanje socioekonomskih posljedica. Između ostalog, Unija pomaže kod sljedećeg:

- partnerskim zemljama pruža direktnu budžetsku podršku i koncesijsko finansiranje za donošenje reformi usmjerenih na socioekonomski razvoj i smanjenje siromaštva te mjere za zaštitu zaposlenih tokom krize,

- mobilizira makrofinansijsku pomoć za Zapadni Balkan i susjedne zemlje, u saradnji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF),

- podržava privatni sektor, posebno mala i srednja preduzeća (MSP-ove) i samozaposlene osobe, pružanjem garancija, likvidnosti i tehničke pomoći te dodatnim preusmjeravanjem garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj u skladu s kratkoročnom podjelom rizika kod zajmova,

-   javnom sektoru omogućuje dobivanje zajmova Evropske investicijske banke, posebno za zdravstvenu opremu i potrepštine,

- sarađuje s međunarodnim organizacijama i evropskim poduzećima na izgradnji čvrstih i otpornih lanaca vrijednosti u strateškim sektorima i zaštiti prava radnika te osiguravanju društveno odgovornog poslovanja,

- promovira oblike refinansiranja duga koje MMF razmatra u zemljama pogođenim krizom.


(Patria)