Zbog pandemije virusa korona ove godine, po odluci Ministarstva za hadž i umru Kraljevine Saudijske Arabije, hadž će obaviti oko hiljadu vjernika koji već borave u Kraljevini, a među njima su i državljani BiH.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).

Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se sve hadžije 09. zul-hidždžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na tom mjestu.

Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.

Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed a.s.  

Prema Takvimu Islamske zajednice prvi dan Kurban bajrama, odnosno 10. zul-hidždže 1441. hidžretske godine je u petak, 31. jula 2020. godine.

Centralna bajramska svečanost u Bosni i Hercegovini bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, saopćeno je iz Rijaseta IZ u BiH.

Kurban ili Hadži bajram - veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra. Njihovu važnost određuje žrtvovanje kurbana i hadž.

Žrtvovanje kurbana je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima a.s. i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama.

Dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Hadž je stroga obaveza i svaki musliman koji je u mogućnosti dužan je obaviti hadž.

Kurban bajram traje četiri dana.