U saopćenju ministarstva unutrašnjih poslova također se navodi da se 570 uhapšenih u 'organiziranim i vrlo radikalnim protestima' od ukupnog broja tek trebaju pojaviti u sudnici.  

Međutim, dosadašnje represivno djelovanje vlade i prijetnje nisu obeshrabrile demonstrante koji su se u ponedjeljak okupili u još većem broju kako bi negodovali protiv reizbora dugogodišnjeg vladara Alexandra Lukashenka.  

Na ulice Minska također su izašle starije generacije, noseći parole 'bake su uz narod'.

Nakon početnog brutalnog slamanja protesta koji traju od 9. avgusta kada je objavljen rezultat predsjedničkih izbora, kada su hapšene na hiljade građana za koje se navodi da su maltretirani u zatvorima, bjeloruske vlasti su na određene vrijeme povukle snage sigurnosti - dijelom zato što su se protesti nastavili jednakim intenzitetom, ali i zbog intervencije zapada. Međutim, u nedjelju je policija ponovo upotrijebila silu – vodeni topovi, svjetlosne granate i hapšenja obilježili su taj dan protesta.

Sada ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje i upotrebu 'specijalne opreme i borbenog oružja' ukoliko se protesti nastave.  

Iako je Lukashenko i ranije prijetio na sličan način, ovog puta je veća vjerovatnoća da će ga se shvatiti ozbiljno, smatra Katia Glod, politički konsultant i nekadašnji izborni promatrač za Bjelorusiju.

- Ljudi sada više vjeruju u ono što kaže nego ranije; on je dobro poznat kao emotivan lider koji koristi riječi umjesto taktike da bi zastrašio, objasnila je Glod za Euronews. Ona je dodala da 'nakon nasilja kakvo nismo ranije vidjeli, ljudi su više zabrinuti i vjeruju da je sada veća vjerovatnoća da će ostvariti ono što najavljuje'.

Glod također tvrdi da je najava EU o spremnosti da sankcioniše i Lukashenka bila 'greška'.

- Eskalacija nasilja koju gledamo još od 9. avgusta, jasno pokazuje da sankcije koje su uvele EU, SAD, Velika Britanija i Kanada nisu proizvele očekivani efekt, objašnjava Katia Glod i dodaje da 'sankcije moraju biti znatno veće, a trebale bi se odnositi na sve dužnosnike odgovorne za kršenje ljudskih prava'.

Ona tvrdi da bi se sankcije trebale odnositi ne samo na Lukashenka i njegov uži krug, nego na sve pripadnike snaga sigurnosti odgovorne za aktivnosti kojim su prekršena ljudska prava u protekla dva mjeseca.  

Gotovo svi lideri opozicije su ili u egzilu ili u zatvoru; vlasti su također otkazale sve akreditacije stranim medijima, sprečavajući time potpunije praćenje protesta.

 

(Patria)