Putin je tokom razgovora s Macronom kazao da je to bombardiranje – koje je dovelo do kapitulacije Japana i završetka Drugog svjetskog rata – pokazalo da nije potrebno bombardirati neki glavni grad kako bi se pobijedilo.

SAD je detonirao dvije atomske bombe nad japanskim gradovima Hirošimom i Nagasakijem 6. augusta 1945. godine.

Bombe su ubile između 129.000 i 226.000 ljudi, uglavnom civila. Japan se nakon toga predao savezničkim snagama 15. augusta.

Navedene opaske stižu usred sve veće zabrinutosti da bi Putin mogao biti spreman iskoristiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini. Tamo ruske snage u posljednje vrijeme bilježe značajne gubitke.

‘Maron je bio izrazito zabrinut. Zvučalo je kao naznaka da bi Putin mogao detonirati taktičko nuklearno oružje na istoku Ukrajine te Kijev ostaviti netaknutim. Čini se da je to smisao njegovih primjedbi‘, rekao je izvor iz diplomatskih krugova.

‘Dvojica predsjednika su bez ikakve sumnje raspravljali o mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja. Putin želi poslati poruku da su otvorene sve opcije u skladu s ruskom doktrinom u pogledu nuklearnog oružja‘, kazao je izvor iz francuske vlade.

Također je otkriveno da je u svojim posljednjim danima u uredu premijera, Liz Truss postala vrlo zabrinuta da bi Putin na bojnom polju zaista mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Truss je čak počela svakodnevno analizirati vremensku prognozu ne bi li doznala u kojem smjeru puše vjetar koji bi mogao donijeti radioaktivni oblak do Britanije.

Truss su obavještajci rekli da bi Putin mogao detonirati nuklearno oružje nad Crnim morem, kako bi pokazao da je kadar to učiniti. A da ne izazove nuklearni rat širih razmjera.

Zvaničnici su upozorili da bi se Putin mogao odlučiti na upotrebu nuklearnog oružja nakon što su ukrajinske snage napale cestovni most koji povezuje Rusiju i Krim. Nešto što je ruski predsjednik proglasio ‘prelaskom crvene linije‘ što bi moglo dovesti do ‘sudnjeg dana‘.

Volodimiru Zelenskom njegova je sigurnosna služba rekla da postoji ‘vrlo visok‘ rizik da bi Rusija mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje.

Putin je upozorio da će, ako zapadne sile ugroze ‘integritet‘ ruskog teritorija, ‘sigurno iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju‘. Dodao je kako ‘ovo nije blef‘.

Macron je 12. oktobra u intervjuu rekao da Francuska ‘očito‘ neće upotrijebiti nuklearno oružje kao odgovor na eventualni ruski nuklearni napad na Ukrajinu.

Rekao je: ‘Francuska ima nuklearnu doktrinu koja se temelji na vitalnim interesima zemlje i koji su jasno definirani. To ne bi bilo u pitanju da dođe do nuklearnog balističkog napada u Ukrajini ili u regiji.‘

Macron je posljednji put razgovarao sa Zelenskim u utorak, kada je pristao pomoći u jačanju ukrajinske zračne odbrane. Posljednji objavljeni telefonski razgovor francuskog predsjednika s Putinom bio je 11. septembra. Tada je Macron ‘zahtijevao prekid vatre u Ukrajini i obnovu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine‘.

Komentare o Hirošimi i Nagasakiju Putin je iznio nakon što je upozorio stanovnike ukrajinskog grada Hersona da odu. Ili će se suočiti s prisilnom deportacijom na teritorij pod kontrolom Rusije.

Snage Kijeva postojano napreduju prema toj strateškoj luci. Ona je jedini veliki grad koji je Rusija osvojila otkako su njezine trupe izvršile invaziju u februaru.

Najmanje 70.000 ljudi već preseljeno iz Hersona, a prema posljednjim izvještajima i ruski vojnici napuštaju grad.

(A. Balićevac)