Promjene koje se događaju obuhvaćaju količinu izračene energije, brojnost i raspored Sunčevih pjega, brojnost Sunčevih baklji te oblik i veličinu korone, piše Dnevnik. 

Sunčev maksimum
Period najveće aktivnosti naziva se Sunčev maksimum. Na svojoj najvišoj tački nuklearna fuzija na Sunčevoj jezgri je intenzivnija nego inače - izbacuje više ultraljubičastog zračenja i stvara Sunčeve pjege i baklje.

Period najmanje aktivnosti naziva se Sunčev minimum. Tada se površina Sunca smiri i izbacuje manje ultraljubičastog zračenja, prenosi Avaz. 

Naučnike je posebno zainteresirao poznati Maunderov minimum, razdoblje od 1645. do 1715. godine tokom kojega je broj Sunčevih pjega bio izuzetno malen. Zbio se istovremeno s razdobljem hladnih godina, nazvanog Malo ledeno doba. Nije sasvim jasno jesu li klimatske promjene bile uzrokovane ekstremno niskom Sunčevom aktivnošću.

U doba Mauderova minimuma zamrznula se rijeka Temza. Baltičko more je bilo toliko prekriveno ledom da su Šveđani 1658. uspjeli izvršiti invaziju na Dansku - pješice. No hlađenje nije bilo jednolično. Deformirani vremenski uzorci zagrijali su Aljasku i Grenland. 

Ti su podaci kombinirani s 20 godina podataka koje je prikupila međunarodna satelitska misija Ultraviolet Explorer, kao i zapažanja obližnjih zvijezda sličnih suncu.

Fizičar Dan Lubin s kalifornijskog Univerziteta San Diego je izračunao koliko će svjetlije biti Sunce kada nastupi idući Sunčev minimum, a njegova je studija objavljena u časopisu "Astrophysical Journal Letters". 

Lubin je izračunao da će Sunce biti sedam posto hladnije od svog uobičajenog minimuma. A nekoliko desetljeća kasnije najvjerovatnije nas čeka još jedan veliki minimum.

Mirno sunce ima vrlo primjetan učinak na svoje planete. Što se tiče Zemlje, Lubin kaže da će se prvo stanjiti stratosferski ozonski omotač.

Globalno zagrijavanje
To utječe na izolacijski učinak atmosfere, što pak rezultira velikim promjenama na vjetar i vremenske obrasce. Ipak, neće zaustaviti trend zagrijavanja planete, upozorava Lubin. 

- Učinak hlađenja Sunčevog minimuma je samo dio efekta zagrijavanja uzrokovanog povećanjem koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi - navodi se u saopćenju istraživačkog tima.

- Nakon stotina hiljada godina tokom kojih nivo CO2 u zraku nikada nije premašila 300 dijelova na milion, koncentracija stakleničkog plina sada je preko 400 dijelova na milion i dalje raste s industrijskom revolucijom". 

- Budući Sunčevi minimumi bi mogli usporiti, ali ne i zaustaviti globalno zagrijavanje, zaključuje se u studiji.

(Ajla Hurko)