On je govorio tokom posjete naučnoj ekspediciji, koju predvodi Velika Britanija, a koja se bavi istraživanem dubina Indijskog okeana, prenosi AP.

Okeani inače pokrivaju dvije trećine svjetske površine ali su do sada nedovoljno istraženi.

"Imamo bolje mape Marsa nego dna okeana. Ovaj problem je veći od svih nas i ne možemo da čekamo narednu generaciju da ga riješi. nemamo izgovore za to što ništa ne preduzimamo, a ponestaje nam i vrijeme", rekao je For u plovilu, na dubini od 120 metara ispod vode, obučen u majicu i šorts.

Uloga okeana u regulisanju klime i pretnji s kojima se suočavaju mnogi su potcjenjeni, rekao je Faure i dodao da "oni stvaraju polovinu kiseonika koji udišemo", kao i da su naučne misije ključne u proučavanju zdravlja podvodnih ekosistema.

"Na ovoj dubini vidim nevjerovatni svijet kome je potrebna naša zaštita, i posljedice nanošenja štete ovog ogromnog ekosistema koji je postojao milenijumima. Godinama smo pravili ove probleme. Možemo da ih riješimo", rekao je Faure.

Male ostrvske države su najosjetljivije na podizanje nivoa mora izazvanog klimatskim promjenama, a erozija tla, umirući koralni grebeni i povećana učestalost događaja sa ekstremnim vremenom prijete da ugroze njihovu egzistenciju.

Zbog toga njihovi predstacnici traže zanimljive načine kako bi skrenuli pažnju na probleme, a pored Fora, to je prije 10-ak godina uradio i jedan predstavnik vlade Maldiva kada se na jednom svjetskom skupu pojavio u ronilačkom odelu i komunicirajući rukama.

Tokom ekspedicije, naučnici sa Univerzuteta Oksford pratili su podvodni život, skicirali mape velikog dijela morskog dna i išli duboko sa podmornicama sa posadom i podvodnim dronovima.

O životu u moru, na dubinama većun od 30 metara malo se zna, a naučnici koji rade na dubini do 500 metara prvi su ispitivali oblasti sa velikim diverztetom gdje sunčeva svjetlost slabi i počinje duboki okean.

Do kraja misije naučnici očekuju da će sprovesti preko 300 obilazaka, sakupiti oko 1.400 uzoraka i 16 terabita podataka i pregledati oko 25.000 kvadratnih metara morskog dna koristeći sonarnu opremu visoke rezolucije.

Prikupljeni podaci koristiće se kako bi se Sejšelima pomoglo da prošire svoju politiku zaštite gotovo trećine svoje nacionalne vode do 2020. godine.

Trenutno, zaštićeno je oko pet odsro svjetskih okeana, a države su se složile da do 2020. godine, ta oblast zaštite bude povećana na 10 posto, prenose Nezavisne.


(Amila Alijagić)