Na festivalu bude izloženo više od 7.000 osvijetljenih tikvi u Van Cortlandtu, u Croton-On-Hudsonu u New Yorku.

- Kao što vidite, to nisu samo bundeve s trokutastim očima. To su vrlo složeni prikazi, uključujući ringišpil, dinosauruse, Kip slobode, planetarij. Postoji veliki faktor divljenja kada ga prvi put vidite - rekao je vladin zvaničnik Rob Schweitzer, prenosi Reuters.

Schweitzer procjenjuje da će događaj ove godine ugostiti 180.000 posjetitelja.

Novina u sklopu festivala Great Jack O'Lantern Blaze je prikaz Mosta s bezglavim konjanikom.

- Ovo je omaž činjenici da je ovo 200. godišnjica od objavljivanja Legende o sanjivoj dolini, vrlo poznate priče o duhovima koju je napisao Washington Irving - rekao je Schweitzer. 

Festival traje do 30. novembra.

U irskome folkloru postoji priča o Jack o'Lanternu koja je nastala u  16. stoljeću. Postoji više varijacija na tu priču, ali jedna od najčešćih je ta da je Jack bio zao čovjek i pijanac koji je volio zbijati šale sa ljudima, a jednom prilikom se našalio i sa samim Vragom.

Namamio je Vraga na vrh drveta i postavio krstove brzo oko drveta zbog kojih Vrag nije mogao sići. Natjerao je Vraga da obeća da neće uzeti njegovu dušu kad umre i tek ga je potom pustio da siđe.

Kad je Jack umro, bio je previše zao da ga puste u raj, a Vrag je održao svoje obećanje i nije ga pustio u pakao. Zbog toga je Jack bio osuđen da vječno luta u mraku između raja i pakla dok sa sobom nosi repu jer mu je to bila najdraža hrana u životu koja ga je pratila i u smrti.

Pošto je bio mrak i Jack nije znao kuda da ide, požalio se Vragu koji mu je dobacio užareni ugalj iz paklenih plamenova. Jack je uzeo ugalj i umetnuo ga u repu koja mu je osvjetljavala put u vječnome mraku.

Naime, Irci nisu imali tikve, a običaj rezbarenja tikvi počeo je tek kad su emigrirali u Ameriku. Dotad su rezbarili repe, krompire i drugo slično povrće.

Navodno su tajnu preuzeli od Kelta koji su u izrezbareno povrće umetali užareni ugalj kako bi otjerali zle duhove za vrijeme Samhaina, festivala koji se održavao 31. oktobra i koji je danas poznat pod nazivom Noć vještica ili Halloween.

Kelti su vjerovali da je u jednoj noći u godini, odnosno u noći 31. oktobra, granica između svijeta živih i svijeta mrtvih, ali i vilinskog svijeta, posebno tanka. Zbog toga je ta noć bila posebno opasna, mnogi su zli duhovi i natprirodna bića mogli preći u naš svijet.

Jedno od objašnjenja zašto su tikve i slično povrće rezbarili tako da izgledaju kao glave je da su Kelti smatrali glavu središtem duhovne moći i zbog toga su često odsijecali i čuvali glave svojih neprijatelja, a motiv glave česta je pojava u njihovoj arhitekturi te glava i lice za njih imaju veliku simboličnu moć.

(Fena / Haris Ahbabović)