Taj “pretjerani” odgovor na stres može dugoročno imati negativne posljedice.
 
Ljudi čiji se krvni pritisak jako diže u stresnim situacijama imaju veću vjerovatnoću da će u budućnosti razviti visok krvni pritisak, a mogu imati i povećani rizik od smrti od bolesti srca, navodi se u studiji objavljenoj 23. augusta u “Journal of the American Heart Association”.

“Ljudi koji pokazuju najveći kardiovaskularni odgovor na stres imaju najveći rizik za loše kardiovaskularno zdravlje i razumijevanje mehanizama mozga, može pomoći u smanjenju rizika”, izjavio je Peter Gianaros, profesor psihologije na Univerzitetu Pittsburgh, piše “Život i stil“…

Kako bi proučili ovaj odnos između “mozga i tijela”, istraživači su radili skeniranja mozga na više od 300 odraslih osoba, prateći njihove fizičke reakcije, poput krvnog pritiska i otkucaja srca. Tokom skeniranja, sudionicima su postavljeni mentalni testovi koji su dizajnirani za stvaranje stresnog iskustva. Na primjer, ljudi u studiji morali su odgovoriti na pitanja pod strogim vremenskim ograničenjima.

Zatim su koristili umjetnu inteligenciju kako bi analizirali rezultate. Otkrili su da su ljudi koji su fizički snažno reagirali na stres – drugim riječima, ljudi čiji krvni pritisak i srčani ritam rastu više – pokazali specifične obrasce aktivnosti u mozgu. Umjetna inteligencija pouzdano je predvidjela kako bi se krvni pritisak i stopa srca mogla promijeniti na temelju aktivnosti mozga osobe tokom testiranja stresa, rekli su istraživači.

Ipak, u studiju su uključene zdrave, sredovječne odrasle osobe koje su imale nizak rizik od srčanih bolesti, pa se rezultati ne mogu primijeniti na manje zdrave pojedince. Istraživači napominju da je potrebno više istraživanja, kako bi se istražile veze između aktivnosti mozga i odgovora na stres u tijelu.

“Ovakav posao je dokaz koncepta, ali sugerira da bi ubuduće slika mozga mogla biti koristan alat za prepoznavanje ljudi koji su u opasnosti od srčanih bolesti ili koji bi se trebali usmjeriti na smanjenje nivoa stresa “, rekao je Gianaros, a prenosi “Live Science”.

(Merima Druškić)