- Zbog mnogostruke funkcije, kičma je izložena stalnom mehaničkom opterećenju, pa može doći do prenaprezanja. Na prelazu između jednog dijela kičme u drugi najčešće dolazi do degenerativnih promjena koje su izvorište bola - objašnjava dr Predrag Mugoša, fizijatar i akupresurolog.

Bolovi mogu da budu prisutni u od donjeg rebrenog luka do zadnjice ili se mogu širiti i kao preneseni bolovi do koljena. Druga vrsta bola je lumboišijalgija - bol se javlja u krstima i duž noge ili je jači u području noge nego u krstima. Postoji i bol u leđima uzrokovan ozbiljnim bolestima, tumorima, infekcijama, reumatskim bolestima.

- Najčešći uzrok je pretjerano i nepravilno naprezanje leđa, koje je veće od snage leđnih mišića, sveza i diskusa. To može biti težak fizički rad, nepravilan položaj tijela (dugo sjedenje), a tegobe uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići i ligamenti. Bol može nastati iznenada i biti jak zbog pretjerano napetih mišića ili nastaje postepeno i postepeno postaje sve jači, što je karakteristično za degenerativne promene pršljenova i diskusa - objašnjava dr Mugoša.

KAKO SPRIJEČITI BOL U KIČMI

- pravilno držanje tijela

- umjerena redovna fizička aktivnost

- jačanje mišića koji drže kičmeni stub (jačanje cjelokupnog trbušnog midera)

- izbjegavati dugotrajno sjedenje i težak fizički rad

BOL

Najkarakterističniji bol je u slabinskoj i leđnoj regiji, kao i u području zadnjice i natkolenica.

Bol se pojačava s aktivnošću, a javlja se i povišena napetost mišića i ograničena pokretljivost karlice.

Bol može da bude prisutan samo u području zahvaćenih pršljenova, ali može da se proširi i na noge.

- Ukoliko se jave bolovi u leđima, osoba se mora obratiti ljekaru. On će uraditi kompletan pregled. Nakon toga slijedi laboratorijska i radiološka dijagnostika, ali tek nakon smirivanja akutnih simptoma - kaže dr Mugoša.

LIJEČENJE

Liječenje se zasniva na nekoliko stvari. Bitna je primjena lijekova, fizikalne terapije i medicinskih vježbi, ali i mirovanje. Za bol se uglavnom propisuju antireumatici i analgetici.

Od fizikalne terapije koriste se hidroterapija (bazen), krioterapija (liječenje ledom) i elektroterapija (liječenje strujom).

Često se primjenjuje i masaža jer poboljšava metabolizam i djeluje protiv bola i grča mišića. A najveće poboljšanje primjenom akupresure sa svim fizikalnim procedurama. Medicinske vježbe se prilagođavaju svakom bolesniku, posebno i dovode do poboljšanja funkcije i pokretljivosti zahvaćenog dijela kičme.

BOLOVI U KIČMI SE ČESTO JAVLJAJU I KOD:

- upalnih reumatskih bolesti (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, giht...)

- iskrivljenja kičme (kifoza, skolioza)

- nakon povreda i trauma u području karlice

- infektivnih bolesti (tuberkuloza)

- osteoporoze

(Merima Druškić)