Studija objavljena u Melbourne Institute Worker Paper, uključivala je niz kognitivnih testova kojima se analiziraju navike 3000 australskih muškaraca i 3500 australskih žena, piše “Atma“.

Testirana je sposobnost sudionika da glasno pročitaju riječi i recitiraju popise brojeva. Mjerila se njihova sposobnost pamćenja, sposobnost razmišljanja koja je uključivala izvršno razmišljanje, apstraktno razmišljanje i memoriju.

Zaključeno je da sudionici koji rade 25 sati tjedno najbolje izvode, dok su rezultati onih koji rade 55 sati bili lošiji čak i od nezaposlenih sudionika.

Razlog zbog kojeg je rad više od 30 sati tjedno štetan za mozak dok je manje sati rada dobro još uvijek nije jasan. Profesor Colin McKenzie sa Sveučilišta Keio, jedan od tri autora studije, opisuje rad kao dvosjekli mač:

“Dok posao može stimulirati aktivnost mozga, dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što može oštetiti kognitivne funkcije. Rad s punim radnim vremenom (40 sati tjedno) još je uvijek bolji nego kad posla u smislu održavanja kognitivnog funkcioniranja, ali ne povećava pozitivne učinke rada”, napominje.

Važno je napomenuti da će se rezultati vjerojatno razlikovati od države do države, ovisno o godišnjim odmorima, ali svakako se ideja o punom radnom vremenu do starosti od 67 godina čini neprivlačnom.

Glavna poanta je da je rad s punim radnim vremenom vrlo štetan za mozak kod osoba starijih od 40 godina, pa bi vlade to trebale uzeti u obzir i ponovo razmisliti o godini prelaska u mirovinu.


(Admir Oručević)