Epistaksa ili krvarenje iz nosa, nešto je što velik broj ljudi iskusi u životu nezavisno od životne dobi.

Najčešće se i radi o bezazlenom krvarenju iz prednjeg dijela sluznice nosa, gdje se nalazi jedan splet sitnih krvnih žila kapilara, tzv. Kiesselbacchov plexus.

Uzroci krvarenja iz nosa

Krvarenje obično nastaje kao posljedica lokalnih povreda, kao što su snažno ispuhivanje nosa, kopanje nosa ili jednostavno suhoća sluznice (suh zrak, zimski mjeseci), prenosi “Ordinacija“…


 
Takva stanja, ukoliko se radi o blagom krvarenju koje sponatno prestaje uz kompresivnu metodu zaustavljanja, nisu razlog za strah, paniku i uglavnom ne zahtijevaju daljnju obradu. Blago krvarenje, iako rjeđe može nastati i u toku ili nakon virusne infekcije, kada uz rinitis postoje određene kruste u nosnom vestibulumu.

Krvarenje iz stražnjeg dijela nosa ozbiljna je tegoba

Krvarenja iz stražnjeg dijela nosa su rjeđa, ali puno opasnija. Češće se javljaju u pacijenata starije životne dobi koji već od ranije imaju aterosklerotski promjenjene krvne žile, te brojne “pripadajuće” bolesti.

Arterijska hipertenzija, i nagli porast krvnog tlaka mogu dovesti do epistakse, ali najvjerojatnije nisu primarni uzrok pojave krvarenja u nosu i u takvim slučajevima potrebna je klinička obrada.

Epistakse bilo kojeg uzroka češća su pojava kod bolesnika koji imaju neki od poremećaja zgrušavanja (trombocitopenija, bolest jetre, razne koagulopatije). Kod takvih bolesnika krvarenja su obično teža, obilnija i teže se liječe.

Pojedini lijekovi poput martefarina kojeg uzima velik broj starijih pacijenta oboljelih od fibrilacije atrija, zatim acetilsalicilna kiselina (Andol) mogu dovesti do pojave krvarenja, na razini cijelog organizma pa tako i do epistakse.

Zato je važno da svi bolesnici koji uzimaju navedene lijekove u slučaju pojave krvarenja o tome obavijeste svog doktora.

Pristup bolesniku sa epistaksom naravno ovisi o jačini, dužini krvarenja te ostalim eventualno prisutnim bolestima.

Blago krvarenje ranije navedenih bezazlenih uzroka uglavnom ne zahtijeva posjetu doktoru, ukoliko uz metodu kompresije sponatno stane i ne ponavlja se.

Kako zaustaviti krvarenje?

Preporuka je u sjedećem položaju nagnuti glavu prema naprijed, te snažno pritisnuti obje nosnice na srednjem dijelu nosne pregrade u trajanju do 10 minuta. Možete uzeti i hladnu oblogu, pa to isto učiniti, ali ne duže od 7 minuta.

Ukoliko se radi o obilnijem krvarenju koje spontano ne prestaje, najvjerovatnije će biti potrebna tzv. tamponda nosa, te pregled doktora specijaliste za uho-grlo-nos (ORL). U takvim slučajevima važno je i obratiti pažnju na puls, tlak te znakove hipovolemijskog šoka koji se javlja u slučajevima jako obilnih krvarenja, ali takva su na sreću rijetka.


(Admir Oručević)