Od 2013. abortus je dozvoljen samo ukoliko trudnoća ugrožava život majke ali ukoliko građani glasaju za izmjene, Irska vlada namjerava da uvede zakonodavstvo koje će omogućiti abortus do 12-te nedjelje u svim okolnostima, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Glasači će se izjašnjavati o tome da li žele ukidanje Osmog amandmana na Ustav koji je na snazi od 1983. godine, a koji priznaje jednako pravo na život majke i nerođenog deteta, što automatski zabranjuje prekid trudnoće, javlja BBC.

Pozivi za promjene Ustava intenzivirani su 2013. godine kada je Savita Halapanavar (Savita Halappanavar) umrla od infekcije, a nakon što su doktori odbili da prekinu trudnoću.

Njena smrt je dovela do izmjena u zakonu kako bi se omogućio abortus kada je život majke u opasnosti, uključujući i vjerodostojnu prijetnju samoubistvom. Međutim, mnogi aktivisti nisu vjerovali da su promjene otišle dovoljno daleko.

Ukoliko ne bude promjena nakon referenduma, postupak bi ostao nelegalan osim kada je život majke u opasnosti.

Irska i dalje ima jedan od najrestriktivnijih zakona o prekidu trudnoće u Evropi, a kampanja za ukidanje osmog amandmana – koji je na snazi od 1983. godine – uzela je maha u posljednjih nekoliko godina, podstaknuta novom generacijom feministkinja i sve većom potrebom za ravnopravnošću i pravima, ali i uspjehom referenduma o istospolnim brakovima 2015. godine, piše londonski Independent.

Irska ima istorijsku priliku da promjeni zakon o abortusu u zemlji. Ako Irska glasa "za", postojeći član Ustava koji je ubačen 1983. godine - i dopunjen 1992. - biće zamijenjen  tekstom  da se Zakonom  može donijeti odredba o ukidanju trudnoće.

Vlada je predlagala da zakonodavstvo dozvoli pobačaj u slučajevima kada postoji opasnost po život žene ili kada fetus ima neku abnormalnost ili do 12. sedmice bez razloga, opravdanja.

Dvije glavne partije Irske, Fine Gael i Fianna Fáil, ne zauzimaju zvaničan stav o referendumu, ali političarima je dozvoljeno da se bore na ličnoj osnovi.

Američki Times se bavi online kampanjom o irskom referendumu i piše da je ova veoma plaćena kampanja otišla u suprotnom pravcu kada su Facebook i Google odlučili da ograniče ili uklone oglase o glasanju za abortus.

"To je najnoviji odgovor na globalnu zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na političke kampanje, od predsjedničke kampanje u Americi do Brexita," pojašnjava list.

-Ne bi trebalo da budemo naivni i da mislimo da je Irska imuna na ove svjetske trendove - rekao je portparol opozicione partije Fianna Fail.

-Zbog potpunog nedostatka bilo kakvog propisa o kampanjama na društvenim mrežama u Irskoj, neko u ovom trenutku može odakle god da uplati novac sa bilo kojom porukom - i niko ne može učiniti ništa po tom pitanju- rekao je Fail.

Nedjeljnik dodaje i da referendumi nisu nepoznanica za Irsku, odnosno da je ovo peti u pet godina, kao i da izborni zakoni regulišu tradicionalne oblike kampanje.

"Radio i televizijski oglasi su potpuno zabranjeni, a spoljnopolitičke donacije su nezakonite. Međutim, izborna pravila stara 20 godina ne bave se oglašavanjem na društvenim mrežama, a nema ograničenja ni za troškove kampanje," objašnjava Times.

"To je potpuno Divlji, divlji zapad," rekao je Kreg Dvajer (Craig Dvier ) iz Transparentne referendumske inicijative, grupe volontera koja prikuplja informacije o oglasima koji se koriste za ciljanje irskih korisnika Facebook-a.

Grupa je sakupila i analizirala skoro 900 Facebook oglasa o referendumu. Mnoge od njih su postavile registrovane lobi grupe, a većina je dolazila iz Irske. Međutim, nekoliko desetina je bilo iz inostranstva, uključujući i neke koje su bile povezane sa organizacijama za borbu protiv abortusa u Sjedinjenim Državama.

(Fena / Haris Ahbabović)