“Ovo može biti previše informacija, ali moj život uopšte nije bio lak. To je bila borba od samog početka. Moje djetinjstvo je takođe bilo tužno, moji roditelji su se razveli kada sam imala pet godina, a moja majka je odgajala moju sestru i mene s vrlo malo novca. Otac je bio alkoholičar i kockar. Na medicinskom fakultetu upoznala sam svog muža. Konačno sam se mogla osjećati sigurno, a onda sam otkrila da imam tumor na mozgu”, započinje svoju priču neurolog Ilene Ruhoy.

Međutim, ubrzo je shvatila da su je sve nedaće koje su je zadesile u životu zapravo i pokrenule. Svoje depresivno stanje je morala promijeniti, svjesno ili podsvjesno.

“Aneksioznost i stres zbog različitih negativnih događaja u životu su me pratili svuda, ali onda su me upravo ova stanja natjerala da se pokrenem. Bilo svjesno ili podsvjesno. Ona su mi pomogla da se pomaknem s mjesta na kojem sam bila zaglavljena”, rekla je Ruhoy.

Ruhoy tvrdi da gotovo ne postoji čovjek koji bar jednom nije bio pod stresom ili nije doživio neki nivo anksioznosti. No, kako znati je li anksioznost štetna za naše zdravlje ili njom možemo poboljšati život?

“Stres je svakako loša pojava. No, pojednostavljeno gledano možemo doživjeti dvije vrste stresa. Postoji stres zbog posla ili bitnog razgovora sa svojim partnerom. Taj stres vas tjera da razmišljate, analizirate, postavljate pitanja koja će vas dovesti do saznanja što zaista želite i koji su vaši dalji koraci. Svi oni koji ne osjećaju strepnju i strah zbog posla vjerovatno neće postignuti željene rezultate”, objašnjava.

Naravno, druga vrsta stresa je ona vrsta koja nas može paralizovati i umiješati se u sve segmente života. To može otežati rad, vježbanje, spavanje, jelo (bilo da jedete previše ili premalo), druženje, intimnost, igranje s djecom. Ova vrsta nezdravog stresa može uključivati strahove koje imamo u vezi sa svojim zdravljem, vrijednošću ili iracionalnim strahovima od umiranja voljene osobe. Ovaj stres može biti štetan za zdravlje.

“Dobra vrsta stresa nudi jednu vrstu zadovoljstva, radosti i osjećaja postignuća nakon što ste dobrim dijelom zahvaljući stresu postigli dobre rezultate na poslu. Upravo te emocije čine da se osjećate dobro i produktivno i donose zahvalnost i sreću. Zaista, ova vrsta stresa može nas natjerati da napravimo promjene u životu”, objasnila je Ruhoy.

Dakle, iako želite umanjiti negativan stres u svom životu, meditacijom, jogom ili vježbanjem, neke vrste stresa su ipak neizbježne. Zbog toga ih trebate prihvatiti kao prirodni ljudski mehanizam za postizanje željenog cilja, čak i ako u tom trenutku krajnji cilj nije jasan.

Čak i “dobrim” stresom treba upravljati. Trebate prepoznati stresove i pripremiti se za sve ono što se treba dogoditi i pomoći sebi da ublažite osjećaj anksioznosti. Previše stresa u životu može vas isprazniti i negativno uticati na život i zdravlje. Ne dopustite sebi da vas stres kontroliše. Ako patite od ozbiljne anksioznosti, potražite pomoć stručnjaka, prenosi CDM.


(Amial Alijagić)