"Mi smo kao nacija dugo pod stresom, od devedesetih godina. Poslije nekoliko ratova, velikih kriza, ljudi su kao anestezirani, otupjeli, nemaju adaptivnih kapaciteta da to nose", pojasnio je Dolić, odnedavno dobrovoljac u vojnoj COVID bolnici "Karaburma".

On je dodao da postoji nekoliko nivoa stresa, te da se akutni stres dešava u trenutku suočavanja sa događajem i može trajati do mjesec dana, a ukoliko se ne riješi, prelazi u hronični stres.

Usljed akutnog i horničnog stresa dolazi do mentalnih smetnji, poput gubitka ili povećanog apetita, osjećaja zamora, bespomoćnosti, a dugotrajni hronični stres može dovesti i do posttraumatskog poremećaja.

"Postraumatski poremećaj, takozvani PTSP, koji je vezan za ratne traume, može da se javi i u drugim situacijama, kod izloženosti traumatskom stresu", pojasnio je Dolić.

Dok su ljekari svjesniji i lakše prepoznaju simptome, spremniji su da potraže pomoć i uzimaju lijekove, Dolić je naglasio da "običan" svijet slabije prihvata da ima mentalne probleme.

Dolić je istakao da ljudi svašta mogu da izdrže, ali da organizam ne može jer je kao ekspres-lonac, podiže pritisak i negdje mora da napravi ventil, a to radi kroz anksioznost i mentalne smetnje.

"Ta anksioznost koju sada nosite i mislite kako vi to možete sami da riješite, stvara psihosomatske bolesti. One ostaju za cijeli život, a anksioznost se liječi prosječno za tri do šest mjeseci", poručio je doktor Dolić.