- Zbog posljedica koje zagađen zrak ostavlja na zdravlje i kvalitet života ljudi, kao i zbog negativnog utjecaja na okoliš, aerozagađenje jedan je od vodećih problema u svijetu. Nažalost, kada je u pitanju aerozagađenje u našoj zemlji, mjerenja pokazuju kako je u gradovima širom BiH nivo štetnih čestica znatno iznad dozvoljenih granica koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), sa indeksom kvalitete koji zrak klasificiraju kao nezdrav, vrlo nezdrav ili čak opasan - navela je Dizdarević.

Podsjetila je da postoji veliki broj faktora koji utiču na zagađenje zraka, a na zdravlje ljudi posebno negativno djeluju partikularne čestice (PM2,5 i PM 10), ozon, dušikovi oksidi, sumporni dioksid, ugljikov monoksid, različite hemikalije. Osim u vanjskom okruženju, kazala je, česticama zagađenja izloženi smo i tokom boravka u zatvorenom prostoru.

- Aerozagađenje predstavlja jedan hronicitet, taloženje svake godine i ono dovodi do akutnih promjena kada se zasićenost dešava odjednom, akutizacije hroničnih stanja, dovodi do hroničnih promjena pa i do malignoma. Kada govorimo o tim štetinim česticama u zraku, od kojih su mnoge i kancerogene, obično govorimo da su disajni organi na udaru: nos, pluća, dakle gornji i donji disajni putevi. Ali, zaboravljamo da kažemo da je aerozagađenost udar na cijeli organizam. Od glavobolje, svrbeža kože, suhoće kože i kose, lupanja srca i čudnih probadanja u plućima. To je jedan konglomerat simptoma i posljedica koje izazivaju različita oboljenja - istakla je doktorica Dizdarević.

Pojasnila je kako se s oštećenjem pluća smanjuje oksigenizacija kisika, a kao posljedica manjka kisika javljaju se različiti problemi.

- Imate bolove u mišićima, malaksalost, glavobolju, neku nelagodu u područuju srca, osjećaj praznine ili povremeno lupanje, grčeve u nogama, bolove u kostima, povišen pritisak, povremeni otok nogu - dodala je Dizdarević. 

Naglasila je da je posebno ugroženo zdravlje stanovnika gradskih sredina, gdje velike zgrade onemogućavaju strujanje zraka, te da osobe koje su sklone alergijama, također, spadaju u rizične skupine.

Govoreći o prevenciji i zaštiti Dizdarević je istakla da je najčešće zagađenje jako izraženo u ranim jutarnjim satima.

- Trebamo voditi računa da ne izlazimo vani baš ako ne moramo, dok se zrak malo ne digne. Tek tada preporučujem da se prozrači kuća, prostorija u kojoj boravite, i to na način da napravite propuh, odnosno omogućite strujanje zraka. Ukoliko pak izlazite vani,  nosite tzv. respiro maske sa mehanizmom koji onemogućava da udišemo štetne čestice i kapljične infekcije, a omogućava da normalno izdišemo - dodala je. 

Posebno dr. Didarević ističe značaj korištenja pročišćivača zraka u zatvorenim prostorima, domu ili radnom prostoru.

(Fena)