Istraživanja sugeriraju da bi trebalo biti fovoljno oko 30-40 minuta "znojenja" dnevno.

Do 40 minuta "tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta" svaki dan je otprilike prava količina za ravnotežu od 10 sati mirnog sjedenja, kaže istraživanje - iako svaka količina tjelovježbe ili čak samo stajanje donekle pomaže.

To se temelji na studiji meta-analize objavljenoj 2020. koja analizira devet prethodnih studija, uključujući ukupno 44.370 ljudi u četiri različite zemlje koji su nosili neki oblik uređaja za praćenje fitnessa.

Analiza je pokazala da je rizik od smrti među onima koji vode sjedilački način života porastao kako se smanjivalo vrijeme provedeno u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do jakog intenziteta.

"Kod aktivnih pojedinaca koji rade oko 30-40 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog do snažnog intenziteta, povezanost između dugog vremena sjedenja i rizika od smrti nije značajno drugačija od onih s malo vremena sjedenja", objasnili su istraživači u svom radu.

Drugim riječima, bavljenje nekim razumno intenzivnim aktivnostima – vožnja bicikla, brzo hodanje, vrtlarenje – može smanjiti vaš rizik od ranije smrti na ono što bi bio da ne radite sve to sjedeći, do te mjere da se ova veza može vidjeti u prikupljenim podacima hiljada ljudi.

Iako meta-analize poput ove uvijek zahtijevaju razrađeno spajanje tačaka u odvojenim studijama s različitim volonterima, vremenskim okvirima i uvjetima, prednost ovog konkretnog istraživanja je u tome što se oslanjalo na relativno objektivne podatke iz nosivih uređaja – a ne na podatke koji su prijavljivali sami učesnici.

U to je vrijeme studija objavljena uz izdanje Globalnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. o tjelesnoj aktivnosti i sjedećem ponašanju, koje je sastavilo 40 naučnika sa šest kontinenata. British Journal of Sports Medicine (BHSM) također je objavio posebno izdanje kako bi objavio studiju i revidirane smjernice.

"Kao što ove smjernice naglašavaju, svaka tjelesna aktivnost je važna i bilo koja količina je bolja nego nikakva", rekao je Emmanuel Stamatakis, istraživač tjelesne aktivnosti i zdravlja populacije sa Univerziteta Sydney u Australiji.

"Ljudi još uvijek mogu zaštititi svoje zdravlje i neutralizirati štetne učinke tjelesne neaktivnosti."

Istraživanje temeljeno na fitness trackerima uglavnom je u skladu sa smjernicama WHO-a iz 2020., koje preporučuju 150-300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili 75-150 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti svake sedmice kako bi se spriječili negativni efekti sjedilačkog rada.

Hodanje uz stepenice umjesto vožnje liftom, igranje s djecom i kućnim ljubimcima, prakticiranje joge ili plesa, obavljanje kućanskih poslova, hodanje i vožnja biciklom, sve se to navodi kao način na koji ljudi mogu biti aktivniji – ne morate odmah vježbati ili biti aktivni 30-40 minuta, kažu istraživači, počnite s manjim vremenom.

Davanje generalnih preporuka za sve dobi i tipove tijela je teško, iako se vremenski okvir od 40 minuta za aktivnost uklapa u prijašnja istraživanja. Kako se sve više podataka bude objavljivalo, trebali bismo učiti više na tome da ostanemo zdravi čak i ako moramo provesti duže vrijeme za stolom.

"Iako nove smjernice odražavaju najbolje dostupne informacije, još uvijek postoje neke praznine u našem znanju", rekao je Stamatakis.

"Još nam nije jasno, na primjer, gdje je tačno crvena lijina za 'previše sjedenja'. Ali ovo je brzo polje istraživanja i nadamo se da ćemo imati odgovore za nekoliko godina."

(Ajdin B.)